Sajmovanje osnažuje domaće proizvođače

Osječki jesenski sajam, njegovo 19. izdanje koje je upravo završilo, za osnovi cilj imao je potaknuti konkurentnost domaćih proizvođača.

Jedna od glavnih uloga sajma je upravo unapređivanje položaja domaćih proizvođača i poticanje njihove regionalne konkurentnosti. Sudeći po odazivu posjetitelje, pa i prvim povratnim informacijama izlagača - u tome se, i ovaj put, uspjelo.

Na pet tisuća četvornih metara sajamskog prostora Pampas tijekom petka i vikenda ponuđen je pregršt proizvoda i usluga domaćih gospodarstvenika, obrtnika, obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, ali i stranih izlagača.
Podrška lokalne zajednice

- Sajam je okupio 180 izlagača iz naše zemlje i inozemstva, što je uobičajen broj, a ukupan sadržaj i aktivnosti koje su se odvijale u tri dana sajamske priredbe neupitno svjedoče o njezinu značaju, potrebi i opravdanosti njegovanja i razvijanja sajamske priredbe - ne odstupa od ovakvog razmišljanja Nada Maglaić, direktorica Osječkog sajma.

- Pozivam i predstavnike svih institucija i Vlade Republike Hrvatske da se ovdje uvjere u kvalitetu proizvodnje te da se uvjere da su svi naši proizvodi, a posebno hrana, izuzetno kvalitetni i da se jednim drugačijim sustavnim rješenjima i mjerama našem poljoprivredniku, prehrambenoj industriji osigura da budu konkurentni, dakle ne samo na hrvatskom nego i na europskom tržištu - upozorio je za otvorenja sajma Vladimir Šišljagić, župan osječko-baranjski.

A da je sadržaj (izlagači) nadmašio ambalažu (mjesto izlaganja) proljetos je (za otvorenja proljetnog sajma) prokomentirao i osječki gradonačelnik Vrkić.
Novi sajamski prostor

Zna se naime da su potrebe sajmovanja u Osijeku već odavno nadišle kapacitete i tehničke mogućnosti koje daje prostor na Pampasu. Krenulo se u potragu za novom lokacijom, nekoliko njih je “u igri”, ali je cijelo vrijeme bilo pitanje kako naći sredstva za realizaciju. Odgovor je stigao uoči ovog Jesenskog sajma. Osijek je naime proglašen urbanom aglomeracijom, što otvara mogućnost natjecanja za sredstva EU fondova kojima bi se, između ostalog, realizirala i gradnja novog sajamskog prostora.

A to doista postaje nužnost jer u Osijek sve češće u organiziranim nastupima dolazi i sve više inozemnih izlagača. Ovaj put bili su to mađarski izlagači preko Mađarske nacionalne trgovačke agencije.

- Klijenti koji su došli s nama zadovoljni su svojim nastupom, posebice tvrtke s poljomehanizacijom koje su ostvarile i prodajne rezultate. No, naše članice nisu ovdje došle samo radi prodaje nego se zanimaju i za poslovnu suradnji s hrvatskim partnerima - rekla je Zorica Paliž-Toth, voditeljica hrvatskog ureda te agencije.

I institucionalna podrška Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske obrtničke komore pa i resornih ministarstava jasan je znak kako, unatoč dobu interneta i virtualne trgovine, i dalje ne jenjava potreba poduzetnika za fizičkim kontaktom i ljudskom riječju s potencijalnim kupcima. Dakle, za klasičnim sajmom.

- Sve te aktivnosti nas kao organizatora i svih sudionika u organizaciji usmjerene su na unapređivanje gospodarskog stanja u našem gradu, županiji i regiji, kako bismo potaknuli pozitivne gospodarske tokove koji će za rezultat imati snažniji ekonomski razvoj ruralne sredine, zaustaviti odlazak stanovništva naše regije, kao i potaknuti demografsku obnovu - još jednom je ponovila svoja razmišljanja Nada Maglaić, direktorica Osječkog sajma, tvrtke organizatora.

Održana predavanja za pčelare

U sklopu sajma održana su predavanja za pčelare. O kriterijima u odabiru potpora govorila je Nika Šiprak, o bolesti pčela u intenzivnom pčelarenju govorio je Zlatko Tomljanović iz Savjetodavne službe, o zaštiti izvornosti Slavonskog meda govorio je Dalibor Vidaković, o samoniklom medonosnom bilju kontinentalne Hrvatske govorila je Ivanka Orkić Krajina, o planskom uzgoju matica predavanje je održao proizvođač matica Milorad Gaković. Na sajmu je samo tvrtka Eurofinans izlagala i prodavala pčelarsku opremu.M.Kramer