Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

23 Stu 2017

Sapunoteka se razvijala korak po korak, bez kredita i marketinga

Izvor: lider.media · Autor: Aleksandar Tešić  

Sapunoteka se razvijala korak po korak, bez kredita i marketinga

Gerilskim pristupom i filozofijom ‘napravi sam’, bez kredita i velikoga početnog kapitala, zaobilazeći marketing i još pokoje pravilo tržišne igre, mali obiteljski obrt iz Šibenika uspio je stvoriti priznat i tražen brend prirodne kozmetike koji na svojim policama žele vidjeti i veliki trgovci. Iza Sapunoteke stoje životni i poslovni partneri Ivan Milišić i Marija Plavčić. Komercijalizacija njihove priče o trudu, upornosti i vjeri u sebe počela je jedne zime prije sedam godina na štandu zagrebačkog Adventskog sajma. Marija je do tada sapune za njih dvoje, rodbinu i prijatelje izrađivala iz hobija i ekoloških uvjerenja.

Obiteljski obrt iz Šibenika koji su pokrenuli Ivan Milišić i Marija Plavčić uspio je stvoriti priznat i tražen brend prirodne kozmetike koji na svojim policama žele vidjeti i veliki trgovci. Za sada je u cijeloj Dalmaciji, u suvenirnicima i tematskim prodavaonicama u Rijeci, Opatiji i Zagrebu, pomalo u Češkoj, Poljskoj i Francuskoj, a upravo pregovara s dm-om.
– Kad smo počeli sa Sapunotekom, imali smo nešto ušteđevine. Nakon prvoga sajma udvostručili smo je i krenuli dalje. U početku smo ulagali u proizvodnju samo od sajma do sajma. Možda smo išli najsporijom metodom, ali pokazalo se da je korak po korak bio ispravan odabir. Da smo imali velik početni kapital, sigurno bismo napravili nekoliko početničkih pogrešaka, primjerice u izboru partnera, ambalaže ili veličine linije proizvoda, a možda nas danas i ne bi bilo – priča nam Ivan koji je trenutačno na sebe preuzeo većinu organizacije i provedbe svih poslovnih procesa jer je njegova partnerica u ovoj životnoj fazi više zaokupljena obiteljskim obvezama.

Bez plastike

Od početka su sve radili sami, učili u hodu na pokušajima i pogreškama te se dodatno educirali. Premda nije grafički dizajner po struci, Ivan je sâm dizajnirao privlačnu ambalažu za njihove sapune, kreme, losione, pilinge i druge prirodne kozmetičke proizvode.

– Naravno da smo htjeli da proizvod izgleda primamljivo, ali do ove ambalaže koja privlači ljude došli smo tako što smo htjeli proizvoditi što manje otpada i da nam troškovi ambalaže budu što manji. Pokušali smo izbjeći luksuznu ambalažu i plastificirane papire, ovaj sirovi karton pokazao se najljepšim. Koncept je jednostavan: imamo jednaku kutiju za sve kreme, ali drukčije etikete. Iako je osnovni motiv bila ušteda, vrlo nam je važna ekologija. Tako smo, primjerice, došli do aluminijskih tuba kakve su se upotrebljavale prije pedesetak godina. Plastike nemamo i svu ambalažu nabavljamo od domaćih proizvođača – govori Ivan objašnjavajući nam da su osnovne odrednice Sapunotekine poslovne filozofije ponuditi tržištu što korektniji proizvod u kontroliranim količinama i prouzročiti pritom što manju štetu za okoliš te umjesto u marketing i promidžbu ulagati u sirovinu i razvoj proizvoda.

Početna je ideja bila da sva hladno prešana i eterična ulja, emulgatore i ekološki certificirane konzervanse te ostalu sirovinu za proizvodnju kozmetike, danas ukupno stotinjak različitih sastojaka, nabavljaju od domaćih proizvođača, no kako je proizvodnja rasla, pokazalo se da taj koncept nije izvediv.

– Kvalitetnih proizvođača eteričnih ulja kod nas jednostavno nema dovoljno. Nabavljali smo u početku ulja nekih manjih proizvođača, no pokazalo se da nisu dovoljno dobra. Uništili smo tako cijelu seriju proizvoda. Poslije smo se oslonili na nekoliko distributera koji imaju provjerene dobavljače certificiranih ulja koji jamče da su ona sigurna i kozmetički ispravna.

Rast, ali i problemi

Proizvedena količina ukupno pedesetak vrsta različitih proizvoda danas se mjeri u desecima tisuća po vrsti proizvoda, a potražnja za njima već počinje premašivati ljudske resurse i kapacitete maloga proizvodnog pogona na šibenskoj Tromilji.

– Najviše proizvoda prodajemo turistima u ljetnoj sezoni, na štandovima u cijeloj Dalmaciji, u suvenirnicima i tematskim prodavaonicama u Rijeci, Opatiji i Zagrebu. Slabije nam ide prodaja preko internetske trgovine, u taj segment nismo dovoljno ulagali. Izišli smo plašljivo i izvan hrvatskih granica, proizvode distribuiramo u Češku, Poljsku, Francusku, a sada je u planu i Slovenija. Cilj nam jest izvoziti što više i biti na policama velikih distributera, no sve to zahtijeva znatno širenje proizvodnje, a mi zasad jedva pokrivamo i sadašnje potrebe. Pregovaramo i s velikim distributerima kao što je dm, no imamo veliku kočnicu u tom smjeru pa trenutačno odlučujemo kako ćemo u nekoj idućoj fazi distribuirati proizvode. Svake godine rastemo prema stopi od 20 i više posto, sve svoje obveze izvršavamo na vrijeme, nemamo dugova i kredita.

Zadovoljni smo, zato sada trebamo odlučiti hoćemo li se širiti i s dm-om ili nastaviti kao do sada. Kad bismo, recimo, počeli raditi s dm-om, morali bismo povući proizvode iz svih suvenirnica koje sada na njima ostvaruju goleme marže, ugasiti posao koji nam dobro ide, a većina su kupaca naših proizvoda turisti – približava nam šibenski poduzetnik dvojbe o distribucijskim lancima i potencijalnim rizicima koji iz njih proizlaze te dodaje da Sapunoteka, koja u šestomjesečnoj proizvodnoj i prodajnoj sezoni zapošljava petnaestak ljudi, a u ostatku godine upola manje, traži radnu snagu u proizvodnji i da neki oblik širenja slijedi, ali da su itekako svjesni da što više narastu, više mogu i pasti, zato oprezno važu iduće poslovne poteze.

Bolje zob nego rob

Konkurencije se ne boje i ona im za sada nije problem premda se broj proizvođača prirodne kozmetike posljednjih godina osjetno povećao.

– Kad smo počeli, postojalo je samo nekoliko tvrtki, a sad ih je u Hrvatskoj sigurno tridesetak i stalno se pojavljuju nove. Naši se proizvodi, kao i općenito prirodna kozmetika, sve više traže. Konkurenti koji su napravili reklamu za svoje proizvode posredno utječu na kupce da probaju i naše proizvode te procijene koji su za njih bolji. Smeta mi jedino što na tržištu ima proizvođača koji svoje proizvode reklamiraju kao lijek. Ne može se napisati da krema nešto liječi, to nije pošteno, ali to se prodaje; na sajmovima stalno susrećemo takve proizvode. Ako ste pročitali na internetu da neki sastojak vašeg proizvoda nešto liječi, ne znači da to trebate napisati na ambalažu i uvjeravati ljude da je to doista tako – rezonira Milišić čijim sapunima maštovitih naziva poput ‘Bolje zob nego rob’, ‘Mala vještica’ ili ‘Nije sve tako sivo’ dominira maslinovo ulje.

Vlastiti uzgoj

Dotičemo se pri kraju neizbježno i pitanja koriste li se njihovom prirodnom kozmetikom i muškarci ili isključivo kozmetičkim proizvodima sklonije žene.

– Naša linija kozmetike nije namjenski proizvedena za žene. Njome se mogu koristiti oba spola, samo što je više vole žene. Ipak, kreme za ruke rado upotrebljavaju i muškarci. Evo, znam da kremu s konopljom, koja je odlična za suhu kožu, upotrebljavaju radnici u šibenskome remontnom brodogradilištu. Ljudima koji rade fizičke poslove na otvorenome rijetko što pomaže ublažiti probleme s ispucanom kožom, a kažu da im naša krema pomaže – odgovara Ivan, potvrđujući tezu da se proizvod može prodati i širenjem glasa o kvaliteti od usta do usta.

Zbog nedovoljne količine kvalitetne domaće sirovine dostupne na tržištu, ali i zbog želje za većom kontrolom proizvodnog procesa te koncepta ‘napravi sam’, šibenski proizvođači kozmetike u budućnosti planiraju pokrenuti i vlastiti ekološki uzgoj bilja za hladno prešana i eterična ulja. Za sada su u tu svrhu uložili u kupnju poljoprivrednog zemljišta u Lici.


Komentari članka

Vezani članci

S početnih 7 proširio vinograd na 20 ha: Bolfan Vinski vrh spaja ekološka vina i domaću hranu

18.05.2026.

Tomislav Bolfan kupio je malu vinariju 2006. godine, a u godinama koje su uslijedile proširio je kapacitete na 20 hektara. Vinarija koja proizvodi vrhunska vina i njeguje prirodne metode uzgoja postala je prepoznatljiva po svom jedinstvenom karakteru

Velike promjene za obrtnike: Smanjuje se komorski doprinos i uvodi obiteljski obrt

18.05.2026.

Vlada je u četvrtak u saborsku proceduru poslala prijedlog izmjena i dopuna Zakona o obrtu kojim predviđa rasterećenja obrtnika kroz smanjenje komorskog doprinosa, modernizaciju sustava strukovnog obrazovanja i uvođenje instituta obiteljskog obrta.

Obiteljski svinjac pretvorio u destileriju, a umjesto krumpira uzgaja aromatično bilje

18.05.2026.

Stefan Zwickl, čija farma Steppenduft postala je dom za više od pedeset aromatičnih biljnih vrsta, od kojih neke nikada prije nisu uspijevale na ovom podneblju

Poduzetnik sam jer nisam podnosio nesposobne šefove, a u poslu je ključ znati povući granicu

17.05.2026.

Mario Petrović, poduzetnik s više od 30 godina iskustva u strateškim komunikacijama, marketingu i poslovnom upravljanju suosnivač je agencije Millenium i partner u Sveučilištu Algebra Bernays.

Hrvati masovno otvaraju obrte, ali sloboda ima cijenu

15.05.2026.

Broj obrta od 2020. porastao je gotovo 47 posto, no fleksibilnost, sloboda i veći prihodi često dolaze bez sigurnosne mreže.

Tag cloud

  1. 2858 članka imaju tag turizam
  2. 2711 članka imaju tag hrvatska
  3. 1811 članka imaju tag svijet
  4. 1496 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 2004 članka imaju tag financije
  6. 1568 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 541 članka imaju tag krediti
  8. 1657 članka imaju tag izvoz
  9. 1395 članka imaju tag ict
  10. 1320 članka imaju tag trgovina
  11. 1343 članka imaju tag industrija
  12. 1250 članka imaju tag investicije
  13. 1080 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1078 članka imaju tag menadžment
  15. 1184 članka imaju tag EU
  16. 870 članka imaju tag poduzetništvo
  17. 462 članka imaju tag BDP
  18. 687 članka imaju tag opg
  19. 793 članka imaju tag maloprodaja
  20. 556 članka imaju tag poticaji
  21. 694 članka imaju tag tehnologija
  22. 710 članka imaju tag marketing
  23. 407 članka imaju tag potpore
  24. 519 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 458 članka imaju tag koronavirus
  26. 516 članka imaju tag eu fondovi
  27. 965 članka imaju tag kriza
  28. 536 članka imaju tag porezi
  29. 492 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  31. 529 članka imaju tag obrazovanje
  32. 438 članka imaju tag osijek
  33. 451 članka imaju tag start up
  34. 512 članka imaju tag dzs
  35. 453 članka imaju tag energetika
  36. 418 članka imaju tag hnb
  37. 427 članka imaju tag vlada
  38. 346 članka imaju tag hgk
  39. 362 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  40. 440 članka imaju tag banke