Schengen turizmu nosi velik dobitak, a građanima jednostavniju proceduru

Korak naprijed prema jednoj od dvije posljednje stepenice u stjecanju potpuno ravnopravnog statusa u Europskoj uniji prošloga je tjedna učinila Hrvatska kada je dobila zeleno svjetlo Europskog parlamenta za ulazak u šengenski prostor. Da to nije bilo lako, svjedoči i činjenica što su hrvatski eurozastupnici morali udružiti snage i lobirati na više strana kako bi Hrvatska uspjela pridobiti i tu instituciju EU-a.

Očito je da su i izvješća o pojedinačnim postupanjima hrvatske policije prema migrantima ostavila traga, a u svemu uvijek ima i "političkih igrica", jer nije lako prepoznati motive zastupnika u Europskom parlamentu koji su glasali protiv, koju god ideologiju zastupali. Hrvatski je cilj u šengenski prostor ući 2022.

U rezoluciji Europskog parlamenta navodi se kako je Hrvatska ispunila sve uvjete za pristupanje Schengenu, ali ju se poziva da adresira nedostatke oko osposobljavanja osoblja na granici i "ustraje u temeljitoj procjeni poštovanja temeljnih prava". Za usvajanje te rezolucije glasalo je 505 zastupnika, protiv su ih bila 134, a 54 suzdržana. Podsjetimo da šengenski prostor posljednjih godina nije potpuno funkcionirao onako kako je zamišljen, što zbog suzbijanja ilegalnih migracija što zbog pandemije. Pojedine države članice Europske unije na svojim su granicama podizale bodljikavu žicu, a suspenzija slobodnog protoka ljudi i robe bila je na snazi i kako bi se suzbilo širenje koronavirusa. No europska povjerenica za unutarnje poslove Ylva Johansson poručila je prošloga tjedna da je potrebno obnoviti Schengen ukidanjem internih graničnih kontrola uvedenih tijekom pandemije te ga "dovršiti" primanjem Hrvatske, Bugarske i Rumunjske.

Hrvatski ministar unutarnjih poslova i potpredsjednik Vlade Davor Božinović kaže da iza usvajanja rezolucije Europskog parlamenta stoji golem posao, prije svega policije, ali i drugih službi koje posljednjih nekoliko godina ne samo što su radile na ispunjavanju uvjeta nego su i upozoravale na specifičnost hrvatske situacije. "Mi smo mala država, ali imamo najdulju vanjsku kopnenu granicu EU-a. To pred nas stavlja zadatak kako to sve pokriti, tih 1300 i nešto kilometara. Međutim, pokazali smo da možemo, jer imamo sjajne ljude", kaže Božinović. Glede izvješća o kršenjima ljudskih prava na hrvatskim granicama rekao je da ne kaže kako nije bilo individualnih slučajeva, no da je policija uvijek reagirala, istraživala i išla tragom tih optužbi. "Neke smo potvrdili, neki ljudi su sankcionirani, njih nekoliko je ostalo i bez posla, dobilo kaznenu prijavu", ističe. "Realno, Hrvatska je prošla kroz najstroži evaluacijski postupak. Mi smo 218 vrlo konkretnih uvjeta morali ispuniti. Tako da je Hrvatska u ovom trenutku zaštite vanjske granice, sutra Schengena, sigurno u samom vrhu", kaže ministar.

Danas je unutar schengenskog prostora 26 zemalja, s 4,3 milijuna četvornih kilometara i oko 400.000 milijuna građana. No schengenski prostor nije ekvivalentan prostoru EU-a. Dio schengenskog prostora su i Norveška, Island, Lihtenštajn i Švicarska, države koje nisu članice EU-a. S druge strane, neke članice Unije nisu članice Schengena. To su Irska (koja želi sama upravljati svojim graničnim prostorom s Velikom Britanijom), Cipar (zbog problema sa sjevernim dijelom zemlje), Rumunjska, Bugarska i Hrvatska. Proširenje schengenskog prostora bilo je odgođeno zbog europske migracijske krize 2015.

Politički analitičar Davor Gjenero podsjeća da je ključna institucija za ulazak u Schengen Vijeće EU-a, međutim, napominje, važan element toga su i Europski parlament i Europska komisija, koja je već donijela tu odluku, a Europski ju je parlament potvrdio. "Konačna odluka se, dakle, donosi na Vijeću, ali nakon dva pozitivna rezultata raste vjerojatnost i za uspjeh na toj posljednjoj stepenici. Važno je da je Hrvatska ispunila najveći dio kriterija. Čini se da je uglavnom stvorena politička volja da se Hrvatsku primi u Schengen. To je za nas dobro, ali je dobro i za Europsku uniju, jer time EU na nas prebacuje odgovornost za zaštitu svoje vanjske granice", rekao nam je Gjenero.

On ističe kako je najveći dobitnik ulaska u Schengen turizam, jer to državi smanjuje komplikacije na granici. Tako dugo, naravno, dok traje pandemija, granice će ipak na neki način postojati, jer će, primjerice, Slovenija i dalje kontrolirati ulazak građana na svoj teritorij, podsjeća. No, kada dođemo u normalnu situaciju, to će značiti da prelazite granice kao da one ne postoje, dok se policija o sigurnosti granica brine u dubini teritorija, dodao je. "Za državu to znači certifikat visoke stabilnosti, za građane pojednostavljivanje procedura, a za gospodarstvo je ključan bio ulazak u EU i to se više dramatično sa samim ulaskom u Schengen ne mijenja. Schengen i euro dvije su najveće dobrobiti za građane, a mi smo sada na korak da dobijemo i jednu i drugu. Jer tek kada ste i u Schengenu, i kada uvedete euro, vi ste Europska unija u pravom smislu riječi", kaže Gjenero.