Šećerna repa podbacila do 80 posto, trune u zemlji, tko i kako će namiriti štetu?

Posijana je na vrijeme, ponikla kako treba, sklopovi idealni, bilo je dovoljno kiše, a onda je u sedmom mjesecu krenula suša. Danas su polja neprepoznatljiva

Ove je godine prema procjenama ratara i stručnjaka urod kukuruza podbacio 50, soje 70, a šećerne repe i 80 posto. Apokaliptične slike polja pod ovom kraljicom ratarskih kultura dolaze iz Vukovarsko-srijemske i Osječko-baranjske županije gdje se poljoprivrednici pitaju isplati li ju se uopće vaditi jer korijen nije imao dovoljno vode da bi se razvijao, list je suh, kiša nije pala dva mjeseca, a pritom je temperatura bila iznad 33, a u pojedinim razdobljima i do 40°C.

Korijen nema ni pet deka
Drago Perij ovu ratarsku kulturu uzgaja više od 40 godina, a u prilogu emisije Plodovi zemlje kaže kako ovakvo što ne pamti. "Svaka je trebala imati kilu i po do dvije, a nema pet deka, nema ništa u njoj. Što smo mi proizveli od sveg našeg truda", očajno zaključuje ovaj poljoprivrednik iz Vrbanje

Poljoprivrednica Miluška Besek iz Soljana kaže da je proizvodnja do 15. srpnja bila idealna i obećavala barem 8 vagona po hektaru, da bi danas, kada ju trebaju vaditi, bila potpuno bolesna, trula i bez šećera. "Upitno je uopće ulaziti s vadilicom, nemoguće ju je povaditi", izjavila je proteklog tjedna prije ovih obilnih kiša koje repu neće spasiti, a što nam je potvrdio i prof.dr.sc. Bojan Stipešević s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti u Osijeku.

Čak i ona koja je ostala zdrava, podbacila je u težini i loše je digestije.

Dodatni problem - repa u zemlji
A sve je krenulo gotovo idealno. Posijana je na vrijeme, ponikla kako treba, sklopovi idealni, bilo je dovoljno kiše, a onda je u sedmom mjesecu krenula suša. Osim toga, neka polja je čak dva puta pogodila i tuča.

Pritom, treba napomenuti, ulaganja u ovu kulturu su ogromna. Đuka Golubčić iz Bošnjaka precizira da su uložili 2.200 do 2.600 eura po hektaru. Naime, godina je zbog korova bila specifična. "Imali smo sedam špricanja radi korova i dva zbog bolesti, a onda je došao kobni led. Kasnije se nije ni isplatilo ići u njivu", komentirao je on dodajući da unatoč svoj agrotehnici, ona trune na poljima te da bez obzira na kišu koja je došla prekasno, od repe neće biti ništa.

Osim što su na gubitku, velik je problem i to što slatki korijen ostaje u zemlji, povećava kiselost tla i ugrožava sjetvu usjeva koji treba doći na njezino mjesto.

Ratari smatraju da je s vađenjem trebalo započeti već kada je krenula kampanja te da sada već dolazi do retrovegetacije. Zaorati ju ne smiju zbog povećanja kiselosti tla, a uložiti u njezino vađenje bi im dodatno povećalo već ogromne troškove. "Računamo na Sladoranu i državu", složno poručuju.

Kako će se naplatiti šteta?
Gost emisije bio je Željko Zadro, predsjednik Uprave Hrvatske industrije šećera (HIŠ) koji kaže kako su štete ogromne, nikad viđene. "U dvije županije šteta je preko 80 posto, gotovo sva repa je neuvjetna", kaže on dodajući da su ove godine krenuli s nikad ranijom preradom, umjesto oko 15. rujna, ona je započela već 20. kolovoza.

"Do danas smo preradili gotovo 100.000 t šećerne repe. U normalnim uvjetima bi trebali dobiti 14.000 tona šećera, a mi smo dobili nešto manje od 7.000", izjavio je dodajući da su njihovi kooperanti izgubili ogroman novac, jer su i ulaganja po hektaru bila ogromna. "A mi pritom proizvodimo šećer duplo skuplje nego u normalnim godinama jer su svi drugi troškovi isti", tvrdi Zadro.

Kaže kako su već uputili zahtjev resornom ministarstvu kako bi se aktivirala EU krizna sredstva. Ono što traže je da se barem polovica ulaganja po hektaru, a koja iznose oko 2.600 eura isplati kroz štetu. "Ono što mi kao šećerana možemo napraviti, obvezu koju kooperanti imaju prema nama, razvući kroz tri, četiri godine kako bi ublažili ovu situaciju", Zadrino je rješenje.