Seljaci u škarama cijena!

Stanje u poljoprivredi je vrlo teško, moglo bi se reći da je čak kritično. To vrijedi za sve grane poljoprivrede, ulaganja nikada nisu bila veća, a cijene poljoprivrednih proizvoda padaju. Rečeno je to, između ostalog, na sastanku Upravnog odbora Udruge seljaka Virovitičko-podravske županije.

Željko Čorić, predsjednik Udruge kaže da se seljaci boje za svoju egzistenciju, novca za ulaganje u proizvodnju i plaćanje dospjelih obaveza nemaju, a država nije do kraja isplatila poticaje i ne zna se hoće li uopće biti isplaćeni, jer nikakve informacije o tome iz ministarstva ne dolaze.

Poljoprivredne proizvođače najviše zabrinjava ovogodišnji otkup i cijena uljane repice i pšenice, o kojima se do sada ništa ne zna.

- U Hrvatskoj ima 400.000 tona pšenice viška, te mlinari i pekari neće biti zainteresirani za otkup, a također će biti problem i oko isplate ovogodišnjeg uroda, jer banke nisu zainteresirane za kreditiranje otkupa. Ne zna se ni prema kojim će se standardima otkupljivati pšenica, jer će prema novim standardima EU-a otkupljivači proizvođačima morati platiti i lom, defektno zrno i ostalo. Takav način otkupa poljoprivrednim proizvođačima išao bi na ruku, ali otkupljivači to nisu navikli plaćati. Najviše nas brine cijena pšenice. Prema cijenama koje nam se plasiraju, bojimo se da bi moglo propasti 70 posto poljoprivrednih proizvođača, jer proizvodnja pšenice nikada nije bila skuplja.

Teško će biti pokriti troškove ove godine i ne završiti u gubitku. Zbog toga se smatra da bi se poljoprivredne udruge morale ujediniti i izboriti za realnu cijenu pšenice, jer se radi o najvažnijoj ratarskoj proizvodnji koju svi poljoprivrednici imaju u plodoredu. Mora se napraviti realna kalkulacija cijene koštanja, te odrediti minimalna cijena pšenice koja će pokriti troškove ulaganja, kaže Čorić, te dodaje kako država ne bi smjela dopustiti da poljoprivrednici završe u gubitku.

Čulo se da je cijena pšenice na burzama 1,05 kn, s tendencijom rasta zbog očekivanja niskog prinosa i u Hrvatskoj i u okruženju zbog ovogodišnje suše. Čorić napominje da bi udruge trebale kreirati okvirnu cijenu pšenice i načiniti model određivanja cijene, te s njime krenuti prema otkupljivačima i ministarstvu.

Seljaci su također naveli kako smatraju da su poljoprivrednici od države potpuno zanemareni, te da bi država trebala odrediti kolike su potrebe i da toliko onda i proizvode, a ne da gomilaju viškove koje ne mogu prodati, odnosno, dodaje Ćorić, da kažu koliko čega da sijemo, ali da onda na zasijanim kulturama ne ostajemo na gubitku, kao što je bio slučaj s lanjskim kukuruzom, a mogao bi se ponoviti i s ovogodišnjom pšenicom i uljanom repicom.