Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

30 Lis 2024

Sezonski radnici: Fijasko mjere zapošljavanja sezonaca na neodređeno vrijeme

Izvor: lidermedia.hr · Autor: Marija Zuber  

Sezonski radnici: Fijasko mjere zapošljavanja sezonaca na neodređeno vrijeme

Približavanjem završetka turističke, građevinske i sezone poljoprivrednih radova poslodavcima koji obavljaju djelatnosti sezonskoga karaktera nameće se pitanje kako zadržati trajniju vezu sa sezonskim radnikom koji je kod njih radio kao sezonac, a žele ga ponovno radno angažirati sljedeće godine. Zakon o radu poznaje tri modela ugovora o radu za zapošljavanje radnika u razdoblju sezone: ugovor na određeno vrijeme za razdoblje trajanja sezone, ugovor za stalne sezonska poslove na određeno vrijeme i, kao novost od 2023., ugovor za stalne sezonske poslove na neodređeno vrijeme.

Što je moguće
Sklapanje ugovora o radu na određeno vrijeme za razdoblje sezone smatra se opravdanim razlogom za zapošljavanje radnika na određeno vrijeme. Trajanje takvog ugovora ograničeno je do devet mjeseci, pri čemu se na te ugovore ne primjenjuje ograničenje o trajanju uzastopnih ugovora na određeno ni ograničenje broja uzastopnih ugovora s istim radnikom (najdulje tri godine, najviše tri uzastopna ugovora). Sezonsko zapošljavanje može biti zapošljavanje s punim ili s nepunim radnim vremenom, ovisno o potrebama poslodavca i interesima radnika. Istekom ugovora na određeno vrijeme radniku prestaje radni odnos, prestaju mu radna i socijalna prava iz radnog odnosa.

Mnogo je čvršća međusobna veza ako poslodavac zaposli radnika kao stalnog sezonca. Sve do kraja 2022. radno zakonodavstvo poznavalo je samo radni odnos na određeno vrijeme za stalne sezonske poslove, a od 1. siječnja 2023. taj je institut proširen mogućnošću zapošljavanja stalnog sezonca na neodređeno vrijeme. Ta bi novost trebala poslodavcima smanjiti teškoće u pronalaženju radnika svake godine iznova prije početka sezone, a radnicima pružiti veći stupanj ekonomske i socijalne sigurnosti. No, izmjene radnog zakonodavstva nisu sinkronizirane s potporama Zavoda za zapošljavanje pa je i radnicima i poslodavcima još uvijek povoljnije sklapanje ugovora za stalnoga sezonca na određeno vrijeme. Evo zašto.

Kada je ‘na određeno‘
Ugovor sa stalnim sezoncem na određeno vrijeme u suštini je ugovor na određeno, uz dodatak kojim ugovorne strane unaprijed polaze od namjere da će sklopiti novi ugovor o radu za sljedeću sezonu, a u razdoblju između dviju sezona poslodavac se obvezuje plaćati radniku doprinose za produljeno mirovinsko osiguranje. Dok traje radni odnos, radnik ostvaruje sva prava iz radnog odnosa i nakon prestanka radnog odnosa poslodavac ga odjavljuje iz sustava osiguranja kao radnika i prijavljuje novu osnovu osiguranja – produljeno mirovinsko osiguranje. Za produljeno mirovinsko osiguranje stalnog sezonca poslodavac plaća mjesečni doprinos po stopi od 20 posto na najnižu osnovicu, koja za 2024. uznosi 592,80 eura, tako da mu je mjesečni izdatak 118,56 eura. Radniku teče mirovinski staž, a pravo na besplatno zdravstvenu osiguranje može ostvariti ako se u roku od trideset dana prijavi na HZZO.

Prednost za radnika i za poslodavca su novčane pomoći Zavoda za zapošljavanje koje se dodjeljuju samo za stalne sezonce zaposlene na određeno vrijeme: poslodavcu za plaćanje doprinosa za produljeno mirovinsko osiguranje, a radniku novčanu pomoć. Potpora poslodavca može iznositi u visini 100 posto troškova za prva tri mjeseca produljenoga mirovinskog osiguranja radnika i 50 posto troškova za ostatak razdoblja, ali najdulje još tri mjeseca. Mjerama Zavoda za zapošljavanje propisana su ograničenja broja radnika za koje poslodavac može ostvariti takvu potporu. Radnik sezonac prijavljen na produljeno može do šest mjeseci ostvarivati novčanu pomoć, uz uvjet da je kontinuirano radio najmanje šest mjeseci kod istog poslodavca i da je preuzeo obvezu da će kod istog poslodavca raditi još najmanje jednu sezonu.


Komentari članka

Vezani članci

(30 ispod 30) Mihael Hergotić: Kako je nastala platforma za zapošljavanje koja kandidate stavlja u prvi plan

03.12.2024.

Mihael Hergotić, osnivač Employe pravi je dokaz tvrdnje da mladi transformiraju današnje tržište rada, a sve je počelo s oglasom za posao. Baš kao što kandidati svoj prvi susret s novim poslodavcem ostvaruju kroz Employu, tako je i Employa sama krenula.

Pad broja zaposlenih u obrtu i slobodnim profesijama

15.11.2024.

U obrtu i djelatnostima slobodnih profesija u Hrvatskoj je krajem rujna ove godine bilo 223.365 zaposlenih, što je za 3,5 posto ili 8160 osoba manje nego na kraju kolovoza, pokazuju najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Neobičan fenomen na tržištu rada. ‘Nama se sad događa ono što se u Europi događalo prije 50 godina’

13.11.2024.

Od osamostaljenja Hrvatske nezaposlenost nije bila niža nego što je danas. Stopa nezaposlenosti je 4,6 posto, ali iza te dobre vijesti kriju se i neke ne baš dobre.

Nezaposlenih je 23,6 tisuća manje nego lani

13.11.2024.

Krajem listopada ove godine u evidenciji Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje (HZZ) bilo je registrirano 86.269 nezaposlenih, što je 21,5 %, ili 23.620 osoba manje nego u listopadu 2023., ističu iz HZZ-a.

Jagma za računovođama: Traži ih se 20 posto više nego prošle godine

24.10.2024.

Računovodstvena djelatnost u Hrvatskoj proživljava svojevrsnu renesansu. Naime, službene statistike otkrivaju kako je sve više obrta u toj djelatnosti. Tako je u rujnu ove godine u Obrtnom registru Ministarstva gospodarstva bilo aktivno ukupno 3930 obrta

Tag cloud

  1. 2670 članka imaju tag turizam
  2. 2530 članka imaju tag hrvatska
  3. 1651 članka imaju tag svijet
  4. 1334 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 1906 članka imaju tag financije
  6. 1601 članka imaju tag izvoz
  7. 1471 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 1278 članka imaju tag trgovina
  9. 1327 članka imaju tag ict
  10. 1171 članka imaju tag investicije
  11. 1227 članka imaju tag industrija
  12. 1045 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1012 članka imaju tag menadžment
  14. 844 članka imaju tag poduzetništvo
  15. 1147 članka imaju tag EU
  16. 606 članka imaju tag opg
  17. 763 članka imaju tag maloprodaja
  18. 519 članka imaju tag poticaji
  19. 458 članka imaju tag koronavirus
  20. 682 članka imaju tag marketing
  21. 628 članka imaju tag tehnologija
  22. 378 članka imaju tag potpore
  23. 961 članka imaju tag kriza
  24. 503 članka imaju tag eu fondovi
  25. 480 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 503 članka imaju tag porezi
  27. 464 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 485 članka imaju tag prehrambena industrija
  29. 536 članka imaju tag krediti
  30. 510 članka imaju tag obrazovanje
  31. 416 članka imaju tag osijek
  32. 412 članka imaju tag start up
  33. 490 članka imaju tag dzs
  34. 431 članka imaju tag energetika
  35. 454 članka imaju tag BDP
  36. 408 članka imaju tag hnb
  37. 420 članka imaju tag vlada
  38. 336 članka imaju tag hgk
  39. 440 članka imaju tag banke
  40. 338 članka imaju tag agrokor