Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

07 Svi 2021

Skok kamate od jedan posto koštao bi poduzetnike između dvije i 2,2 milijarde kuna

Izvor: lider.media · Autor: Vanja Figenwald  

Skok kamate od jedan posto koštao bi poduzetnike između dvije i 2,2 milijarde kuna

Već neko vrijeme tržište i središnje banke vode glasnu medijsku raspravu o opasnosti koju predstavlja očekivana inflacija i posljedičnom mogućem povećanju kamatnih stopa. Obje strane se u pravilu slažu da će stopa inflacije osjetno porasti u idućim mjesecima, ali postoje drastično drugačije interpretacije o snazi i trajanju njenog rasta.

Tržišta se boje velikog i trajnog skoka, što već uključuju u svoje kalkulacije, dok središnje banke očekuju relativno kratkotrajni izboj. Čak i ako to ne bude slučaj, kreatori monetarne politike u SAD-u i eurozoni spremni su tolerirati nešto veću stopu od ciljanih dva posto na određeni rok uz objašnjenje da se time na neki način kompenzira vrlo dug period niske inflacije. Usprkos sve glasnijim povicima pojedinih analitičara, ekonomista i 'tržišnih praktičara', na koncu će o smjeru kamatnih stopa i monetarne politike odlučivati središnje banke, a one su zapravo prisiljene održavati niske kamatne stope još neko vrijeme jer bi porast zaduživanja mogao imati teške posljedice.

Naime, dobar dio napumpavanja nerijetko ionako velikog javnog duga mnogih država zbog neočekivanih i golemih pandemijskih izdataka oslanja se na izrazito povoljno zaduživanje, zbog čega do zatezanja monetarne politike u dogledno vrijeme može doći samo pod pritiskom žestoke i trajnije inflacije.

'Interaktivni alat iza kojega stoji Council on Foreign Relations pod nazivom CFR Global Monetary Policy Tracker ukazuje na činjenicu da još uvijek živimo u eri najdužeg i najizraženijeg labavljenja monetarnih politika diljem svijeta od 2004. godine, kada započinje mjerenje u koje su uključene 54 svjetske ekonomije. Projekcije za ljeto 2021. ne predviđaju zatezanje monetarnih uvjeta. Dakle, sve dok nacionalne kampanje cijepljenja ne dovedu ključne ekonomije na rub kolektivnog imuniteta, ne treba predviđati značajnije poteze vodećih centralnih banaka u smjeru podizanja kamatnih stopa kako ne bi ugušile krhak oporavak ili pokrenule izraženu korekciju cijena različitih kategorija financijske imovine prema dolje', jasan je Kristijan Kotarski s Fakulteta političkih znanosti.

Slično razmišljaju i u Hrvatskoj narodnoj banci u kojoj ne očekuju skoro povećanje kamatnih stopa. 'Sukladno trenutnim ekonomskim prilikama i izgledima u SAD-u i eurozoni, tržišna su očekivanja da će ključne kamatne stope i referentni rasponi Fed-a i ECB-a u tekućoj i narednoj godini približno ostati na sadašnjim izrazito niskim razinama, odnosno prva podizanja ključnih kamatnih stopa se ne očekuju prije 2023. godine', tvrdi Matej Bule, viši stručni suradnik Direkcije za ekonomske analize HNB-a. No, nastavlja, 'projekcije kretanja ključnih kamatnih stopa središnjih banaka treba uzeti s velikom dozom opreza zbog toga što su izložene znatnim rizicima i neizvjesnostima te se nerijetko u protekla dva desetljeća dogodilo da su kretanja ključnih kamatnih stopa bila suprotna ranijim tržišnim očekivanjima'.

Kao primjer Bule nudi period nakon prošle krize u kojem se nakon izraženijeg oporavka očekivala normalizacija ključnih kamatnih stopa od 2010., da bi do toga došlo tek pet godina kasnije kada je Fed podignuo referentni raspon.


Komentari članka

Vezani članci

Freelanceri i svi koji uz plaću primaju druge uplate više ne trebaju žiro račun. Još kratko se može zatvoriti bez naknade

20.01.2023.

Od Nove godine freelanceri, iznajmljivači i svi zaposleni koji koji uz plaću zarađuju i honorare ne moraju više imati žiro-račun za zaprimanje uplata - dovoljan je tekući. Točnije, mogu birati na koji će im račun sjesti uplata.

Usporavanje inflacije je vrlo blizu ali to ne znači i pad cijena

09.12.2022.

Struka se načelno slaže da je, ‘ceteris paribus‘, pred nama godina nižih stopa inflacije od onih koje smo iskusili u ovoj na odlasku, no to ne znači, kao što mnogi misle, pad konačnih cijena, nego samo njihov sporiji rast. Za pad cijena, naime, u pravilu

Zadužujemo se kao da nema sutra: Građani ove godine digli 7,2 milijarde kuna više kredita nego lani

29.11.2022.

Građani su ove godine digli 7,2 milijarde kuna više kredita nego lani, piše u ponedjeljak Večernji list navodeći da su stambeni krediti bili najveći generator rasta ukupnih kredita

Prelazak na euro: HNB poziva građane da polože gotovinu na račune

25.10.2022.

Za malo više od dva mjeseca - euro postaje naša službena valuta. Kako bi se građani za to što bolje pripremili - provodi se kampanja o uvođenju eura, koja je danas u Osijeku.

Uvođenjem eura mijenjaju se i parametri za promjenjive kamatne stope: Evo što sve trebate znati o tome

10.10.2022.

Naime, kunski krediti s promjenjivom kamatnom stopom trenutno se mogu vezati uz jedan od zakonom dopuštenih promjenjivih parametara, a to su NRS u kunama, prinos na trezorski zapis Ministarstva financija u kunama i prosječna kamatna stopa na depozite građ

Tag cloud

  1. 2428 članka imaju tag turizam
  2. 2293 članka imaju tag hrvatska
  3. 1399 članka imaju tag svijet
  4. 1500 članka imaju tag izvoz
  5. 1748 članka imaju tag financije
  6. 1083 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  7. 1171 članka imaju tag trgovina
  8. 1200 članka imaju tag ict
  9. 1305 članka imaju tag poljoprivreda
  10. 1028 članka imaju tag investicije
  11. 967 članka imaju tag zapošljavanje
  12. 1069 članka imaju tag industrija
  13. 793 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 1090 članka imaju tag EU
  15. 891 članka imaju tag menadžment
  16. 458 članka imaju tag koronavirus
  17. 498 članka imaju tag poticaji
  18. 696 članka imaju tag maloprodaja
  19. 505 članka imaju tag opg
  20. 958 članka imaju tag kriza
  21. 643 članka imaju tag marketing
  22. 353 članka imaju tag potpore
  23. 475 članka imaju tag eu fondovi
  24. 567 članka imaju tag tehnologija
  25. 436 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 524 članka imaju tag krediti
  27. 458 članka imaju tag prehrambena industrija
  28. 484 članka imaju tag obrazovanje
  29. 445 članka imaju tag porezi
  30. 428 članka imaju tag gospodarstvo
  31. 377 članka imaju tag osijek
  32. 406 članka imaju tag energetika
  33. 455 članka imaju tag dzs
  34. 367 članka imaju tag start up
  35. 400 članka imaju tag hnb
  36. 330 članka imaju tag hgk
  37. 432 članka imaju tag BDP
  38. 406 članka imaju tag vlada
  39. 440 članka imaju tag banke
  40. 336 članka imaju tag agrokor