Skraćeni rokovi plaćanja, ali povećan broj neplaćenih računa

Praksa plaćanja u Europi trenutačno je na razini od 78 posto računa plaćenih na vrijeme. Nakon pozitivnih kretanja tijekom proteklih deset godina, vidljivo je stagniranje pozitivne prakse plaćanja. Postotak kasnih plaćanja (19 posto) i nenaplaćenih računa (3 posto) nije se poboljšavao ili se tek neznatno poboljšavao u posljednje tri godine, pokazuju rezultati ankete 'European Payment Practices 2017' koju je proveo nezavisni institut za istraživanje tržišta Kantar TNS u ime EOS Grupe

Podaci su prikupljeni od 3.200 tvrtki u 16 zemalja tijekom istraživanja koje se u proljeće provelo deseti put zaredom.

Diljem Europe postotak pravovremenih plaćanja samo je neznatno porastao za jedan postotni bod od 77 posto na 78 posto. U zapadnoj Europi svaki peti račun, a u istočnoj Europi svaki četvrti račun ne plaća se u odobrenom roku.

Udio nenaplaćenih potraživanja od 3 posto u zapadnoj Europi i 4 posto u istočnoj Europi ostao je na istoj razini kao i prethodne godine.

Hrvatska se s lanjske vodeće pozicije od 78 posto računa plaćenih na vrijeme, ove godine blago spustila na istočnoeuropski prosjek od 76 posto. Jedina istočnoeuropska zemlja koja postiže stopu pouzdanosti plaćanja od 80 posto je Poljska u kojoj posebno privatni potrošači plaćaju na vrijeme. Najlošije prakse plaćanja vidljive su u Grčkoj, Rusiji, Rumunjskoj, Bugarskoj i Slovačkoj (74 posto pravovremenih plaćanja).

Rokovi plaćanja tek su u prosjeku skraćeni za jedan dan u većini europskih zemalja, pa tako i u Hrvatskoj s 36 na 35 dana. Tih 24 sata blago je, pozitivno utjecalo na disciplinu plaćanja u većini zemalja.

'Tvrtke su oprezne i provode vrlo umjereno skraćivanje rokova iz godine u godinu', kaže Barbara Cerinski, direktorica tvrtke EOS Matrix, 'Do sada se pokazalo da dugi, odobreni rokovi plaćanja utječu negativno na disciplinu plaćanja, a ako se rokovi pak previše skrate, to bi moglo udaljiti korisnike. Tanka je granica između zadržavanja kupaca i postizanja dobre prakse plaćanja'.

Na plaćanje kupaca koji kasne s plaćanjem, hrvatske tvrtke moraju čekati dodatnih 20 dana nakon isteka roka plaćanja. Dva dana ranije plaćaju i privatni i poslovni kupci, iako je i ove godine vidljivo urednije plaćanje kod privatnih kupaca.

U Hrvatskoj su insolventnost i nepodmirivanje plaćanja od vlastitih kupaca navedeni kao glavni razlozi slabog plaćanja poslovnih kupaca. No svaka treća tvrtka također pretpostavlja da je kašnjenje plaćanja namjerno te da pogreške prilikom obrade faktura također nisu zanemarivi uzroci neplaćanja. Privatni kupci kasne s plaćanjem zbog osobne prezaduženosti, trenutačne nelikvidnosti, ali i zbog zaboravnosti i namjernog neplaćanja.