Slavonski med Talijani prodaju kao svoj ekološki

Pčelarstvo se godinama smatra jednom od relativno uređenih i dohodovnih izvoznih grana hrvatske poljoprivrede, i to unatoč tomu što se domaći med pretežito izvozio u bačvama diljem Europske unije gdje su ga miješali s lošijim te prepakiravali i na tržište plasirali kao svoj.

Izvoz meda u bačvama i dalje ide, kako kaže Slavko Stojanović, predsjednik Županijskog saveza pčelara Osječko-baranjske županije, iako se pčelari godinama bore za to da se naš med brendira, a kao najsvježiji primjer navodi kako kvalitetan slavonski med Talijani, otkupljuju od naših pčelara i prodaju kao svoj ekološki.

Stojanović ističe kako je slavonski med najkvalitetniji, a da mu je otkupna cijena najniža u Hrvatskoj.

- Kilogram bagremovog meda otkupljuje se po 30-ak kuna kilogram, a u ostalim dijelovima Hrvatske otkupna mu je cijena oko 40 kuna kilogram - kaže Stojanović.

Kako doznajemo, ove će se godine na prinos meda po košnici znatno odraziti zimski pomor pčela te pojava kasnog mraza od kojeg su stradale neke medonosne vrste.

- Uljana repica bila je solidna, iskusniji pčelari dobili su između 10 i 15 kilograma meda po košnici. Bagrem nije kritičan, promrznuo je oko Bilogore. Kod nas u jednom danu sredinom prošlog tjedna pčelari su imali dva kilograma bagremovog meda po košnici, a dan poslije četiri kilograma. Amorfa koje najviše ima oko Okučana potpuno je smrznula - kaže Stojanović.

Ernest Nad, voditelj Odjela za poljoprivredu pri Županijskoj komori Osijek, kaže kako se ipak očekuje da će i ove godine doći do porasta izvoza.

- Primjerice, prošle je godine izvezeno 400 tona u vrijednosti 1.801.479 eura, a godinu prije, 2014., samo 196 tona u vrijednosti 869.614 eura. Ono što je ovdje važno istaknuti jest da je naš med i dalje na visokoj kvaliteti, izvozna mu je cijena u prosjeku oko 4,5 eura po kilogramu, a najjača izvozna tržišta su i dalje Njemačka, Italija, Slovenija i Bosna i Hercegovina - kaže Nad te dodaje kako i uvoz ima trend rasta.

U 2014. godini bilo je uvezeno 549 tona meda u vrijednosti 1.264.000 eura, a 2015. godine uvezene su 962 tone u vrijednosti 2.368.713 eura.

- Tako je i nadalje negativna devizna platna bilanca, što nije bilo unatrag pet godina. Još postoji latentna opasnost od uvoza meda iz Kine koji u strukturi uvoza sudjeluje s čak 70 posto, a prosječna uvozna cijena meda je 2,46 eura - kaže Nad.

Dodaje i kako se ova godina može okarakterizirati kao jedna od težih s dosta uginuća pčela. Međutim, broj pčelara i dalje raste zbog rasta nezaposlenosti jer se mnogi odluče baviti pčelarstvom kako bi si osigurali egzistenciju.

U prilog tvrdnji porasta broja pčelara govore i podatci kojima raspolaže Milan Kramer, predsjednik suda časti Hrvatskog pčelarskog saveza (HPS-a).

Naime, Kramer navodi da se u posljednjih 18 godina na području Osječko-baranjske županije broj pčelara povećao za čak pet puta. Te podatke potkrepljuje, kako ističe, podatcima iz 1998. godine kada je zbog besplatne podjele lijekova pčelarima (u kojoj je i osobno sudjelovao) bilo evidentirano na području cijele Osječko-baranjske županije samo 148 pčelara, a trenutno ih je u evidenciji 850, s tim da, prema Kramerovim riječima, oko 10 posto onih koji se bave pčelarstvom nije evidentirano.

“Kako nam govore iskusni pčelari, rastu broja pčelara vjerojatno je pomogla i recesija, ali i sustav potpora. Od samostalnosti Hrvatske pčelarima je na raspolaganju četvrti oblik potpore, u kojem pčelar aplicirajući u mjerama 1-6 Programa ruralnog razvoja može dobiti 50 % povrata uloženih svojih sredstava. Zbog toga je vjerojatno hit biti pčelar”, piše na http://radilica-osijek.hr/radilica Milan Kramer.

U posljednjih 18 godina upeterostručen je broj pčelara u Osječko-baranjskoj županiji
Ove zime i do 40 posto gubitaka pčelinjih zajednica

Kako smatra Stojanović, kao jedan od većih problema je to što se broj pčelara počeo smanjivati na “papiru”, tj. u evidenciji Hrvatskog pčelarskog saveza (HPS). - Očito kriza čini svoje i mnogima je problem plaćati članarinu. Međutim, pčelar koji nije evidentiran gubi benefite, kao što je primjerice povrat novca za nabavu lijekova koji su dosta skupi. Primjerice, lijek protiv varoe za 100-tinjak košnica košta oko 3000 kuna, a ako je pčelar u evidenciji, dobije 25 posto tog novca natrag - kaže Stojanović i navodi da bi svi pčelari trebali tretirati protiv bolesti pčela, a ako neki tretiraju, a neki ne, nema efekta u borbi protiv širenja bolesti. Prema procjenama pčelara, ove je zime bilo i do 40 posto gubitaka pčelinjih zajednica. Vezano uz pad broja pčela Stojanović navodi kako je tomu pridonijelo tretiranje poljoprivrednih kultura zaštitnim sredstvima od kojih su neka bila pogubna za pčele. - Tražit ćemo da se, po modelu Mađarske, uvede obveza prskanja poljoprivrednih kultura po noći. Na taj bi se način sigurno smanjilo ugibanje pčela.