Slovenci prekopirali model Linićevih fiskalnih blagajni

Na sivu ekonomiju u Sloveniji sada otpada osam do deset milijardi eura, što je za tu zemlju ogroman novac, jer toliko otprilike iznosi cijeli slovenski proračun

Nakon što su Slovenci još prije godinu dana prekopirali hrvatski model borbe protiv sive ekonomije, što ga je u Hrvatskoj uz velike otpore implementirao sada već bivši ministar financija Slavko Linić, preuzevši sve Linićeve ideje osim fiskalnih blagajni, nova slovenska vlada Mira Cerara uskoro će u Sloveniju uvesti i – Linićeve fiskalne blagajne.

Odlazeći slovenski ministar financija Uroš Čufer preuzeo je potkraj prošle godine Linićeva iskustva i rješenja u obračunu s fiskalnim prevarantima, neprijavljenim transakcijama i muljanjima s neizdavanjem računa, no tada je procijenio da su fiskalne blagajne preskupe, računajući kako će i bez njih moći spriječiti varanje na prometu.

Iako blagajne restorana i kafića u Sloveniji nisu bile izravno povezane s Poreznom upravom, svi ugostitelji obvezani su na korištenje posebnog softvera što onemogućava naknadno brisanje izdanih računa i promjenu jednom evidentiranih podataka, zbog čega taj sustav u Sloveniji nazivaju »virtualnim fiskalnim blagajnama«.

No uskoro se pokazalo da je riječ o sistemu punom rupa, koji ne može spriječiti varanje države. Uvođenje fiskalnih blagajni predložili su slovenski sindikati, a nova koalicija, koja je povratak visokih moralnih standarda postavila na vrh svojih prioriteta, prihvatila je taj prijedlog i projekt fiskalnih blagajni uvrstila i u novi koalicijski ugovor.

Prema stručnjacima, koje citira ljubljanski Dnevnik, u obzir dolazi jedino hrvatski model fiskalnih blagajni, koji je postigao izvanredne rezultate i onemogućava bilo kakve zloupotrebe, za razliku od uvođenja fiskalnih blagajni u Srbiji i Švedskoj, koje je prošlo loše zbog zastarjele tehnologije.

Stručnjaci su puni hvale za Linićev model, koji je krajnje jednostavan i jeftin za korisnike. Pritiskom na jednu tipku informacija o transakciji šalje se u Poreznu upravu, koja računu dodjeljuje 40-znamenkasti broj, koji se onda ispisuje na računu.

Fiskalne blagajne u Hrvatskoj donijele su u Hrvatskoj u prošloj godini milijardu eura više prijavljenog prometa u gotovinskom poslovanju. Slovenci namjeravaju prepoloviti sivu ekonomiju, na koju sada otpada osam do deset milijardi eura, što je za Sloveniju ogroman novac, jer toliko otprilike iznosi slovenski proračun.