Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

05 Lis 2021

Solarnom elektranom uštede milijun kuna, a sa stočarima šire kooperaciju

Izvor: www.agroklub.com · Autor: Leticija Hrenković  

Solarnom elektranom uštede milijun kuna, a sa stočarima šire kooperaciju

Uzgoj ratarskih kultura i stoke, proizvodnja i prerada mesa te prodaja, osnovne su djelatnosti jedne od najvećih prehrambenih industrija u Hrvatskoj - PPK karlovačke mesne industrije.

Njihovi proizvodni pogoni u Karlovcu protežu se na 20.000 m², zapošljavaju 580 radnika, a godišnje uprihoduju 1,3 milijardi kuna. Tvrtka djeluje u sustavu Grupe Pivac, zajedno s Mesnom industrijom Braća Pivac i MI Vajda Čakovec.

"Osim proizvodnje i prerade mesa, naša djelatnost obuhvaća i primarnu proizvodnju. Kroz uzgoj na vlastitim farmama junadi, kooperaciju s domaćim uzgajivačima svinja i junadi te otkup na domaćem tržištu, na razini Grupe trenutno osiguravamo 180.000 svinja i 11.000 grla junadi godišnje“, kazao je Igor Miljak, predsjednik Uprave PPK.

Kapacitet vlastitog uzgoja, zajedno s kooperantima je 4.500 junadi, s trendom rasta, navode, a posjeduju i vlastitu krmnu bazu na oko 700 hektara zemlje u koncesiji i vlasništvu, što koriste kao hranu za tov junadi.

U proizvodnju uloženo 450 milijuna kuna
Koronakriza nije naštetila ovoj domaćoj mesnoj industriji. Pad prodaje zbog lockdowna i loše lanjske turističke sezone, izbjegli su uz pomoć diversificiranih kanala prodaje, prije svega kroz jači fokus na izvoz, pa su tako unatoč pandemiji uspjeli ostvariti rast prihoda u odnosu na 2019. godinu, otkriva Miljak.

U PPK je od preuzimanja Mesne industrije Braća Pivac uloženo više od 450 milijuna kuna. Investiralo se u modernizaciju pogona, nove tehnologije, povećanje uzgojnih, proizvodnih i skladišnih kapaciteta, proširenje proizvodnog asortimana te unaprjeđenje sigurnosti i ekoloških standarda.

Najveći pojedinačni investicijski ciklus, vrijedan 100 milijuna kuna i sufinanciran EU sredstvima, završen je 2017. godine. Tada je pušten u rad pogon za proizvodnju masti i čvaraka koji im omogućava godišnju proizvodnju od oko 250 tona čvaraka i 1.000 tona svinjske masti. S investicijama su nastavili i u narednim godinama.

Kroz operaciju 4.2.1. Programa ruralnog razvoja, ova je tvrtka ostvarila 38 milijuna kuna za proširenje proizvodnih kapaciteta za preradu mesa. Tim ulaganjem proširen je pogon konfekcioniranja i pakiranja svježeg mesa u MAP pakiranju, a nabavljena su i nova transportna rashladna vozila.

Solarna elektrana godišnje im uštedi milijun kuna
Lani je u rad puštena fotonaponska elektrana koja je s 3,6 milijuna kuna sufinancirana kroz operaciju 4.2.2. i javno privatnim partnerstvom s HEP-om. Osim smanjivanja emisije CO2 u okoliš, solarna elektrana na godišnjoj razini tvrtki donosi uštedu od oko milijun kuna, odnosno pokriva 18 posto potreba za električnom energijom.

U pripremi su i daljnje investicije, projekti vezani za rasijecanje i pakiranje svježeg mesa, poboljšanje uvjeta u proizvodnji te izgradnju pročistača otpadnih voda, navode u PPK.

"Kontinuirane investicije su nužne jer uvijek dolaze nove tehnologije koje moramo pratiti kako bismo zadržali i unaprijedili poziciju na tržištu. U naredne dvije godine namjeravamo investirati više od 70 milijuna kuna, kako bismo omogućili povećanje kapaciteta i poboljšanje distribucije“, najavio je Robert Filipović, član Uprave za proizvodnju.

Karlovačka mesna industrija visoko je digitalizirana tvrtka, imaju vlastiti softver koji je prilagođen specifičnim potrebama i kojega koriste u svim odjelima, od računovodstva i financija do proizvodnje i prerade, a trenutno rade na tome da ga implementiraju i za primarnu proizvodnju, kaže Kristina Glodić, suradnica za odnose s javnošću ove tvrtke. "Sastavni dio proizvodnog procesa je sljedivost, a zahvaljujući digitalizaciji lakše upravljamo troškovima i imamo točnije kalkulacije što u velikoj mjeri olakšava donošenje poslovnih odluka", navodi.

Žele povećati udio domaće sirovine u finalnom proizvodu
Inicijalni dio tvrtke je i primarna proizvodnja stoke, pa se tako trude ostvariti samodostatnost u domaćem uzgoju. Zbog toga, osim u modernizaciju proizvodnih pogona i povećanje kapaciteta, investiraju i u primarnu proizvodnju.

Njihova farma junadi Šumbar kompletno je obnovljena 2019. godine te je proveden projekt ekološki prihvatljivog zbrinjavanja i smanjenja štetnog utjecaja stajskog gnoja na okoliš.

Krajem prošle godine ta je farma proširena i u potpunosti automatizirana. Slama se usitnjuje i distribuira te prema potrebi sipa cijeli dan s krova štale u unutrašnjost. Farma kapaciteta 2.200 grla junadi, rađena je po standardima otvorenih štala koje zadovoljavaju sve uvjete dobrobiti životinja, navodi Filipović, a za tu investiciju očekuju povrat sredstava kroz operacije 4.1.1. i 4.1.2.


Komentari članka

Vezani članci

„Dan otvorenih vrata EU projekata Ekonomskog fakulteta u Osijeku“ - najava događanja

19.11.2021.

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije uz podršku Europske komisije i ove godine organizira „Dane otvorenih vrata EU projekata“ . U okviru navedenog događanja Ekonomski fakultet u Osijeku najširoj javnosti predstaviti će aktualne proje

Stočarstvo, voćarstvo i povrćarstvo proizvodnje su u kojima generiramo najveći deficit

19.11.2021.

U ovoj godini se polako vraćaju stari, nepovoljni trendovi, pa je deficit vanjsko-trgovinske razmjene poljoprivrednih i poljoprivrednih proizvoda od početka 2021. uvećan za 7,5 posto, upozoravaju iz HGK.

Hrvatska je na predzadnjem mjestu u EU po izvlačenju novca iz fondova, od nas su gori jedino Talijani: ‘Na selima se samo sporadično uspije dobiti sredstva‘

12.11.2021.

“Obveznici javne nabave, a to su javne institucije, imaju problem stalne izmjene kadrova pa dolazi do situacije u kojoj ono što su prethodni zaposlenici naučili, novi ne znaju. S druge strane, oni koji nisu obveznici javne nabave, a to su poljoprivrednici

Može li tehnologija na naše stolove staviti kvalitetnije prehrambene proizvode?

09.11.2021.

Hrvatska i dalje više hrane uvozi nego što je proizvodi, no pokazalo se da to svakako nije poželjna situacija u krizama. Zašto uvozimo hranu koju možemo proizvoditi sami i možemo li po ovom pitanju nešto promijeniti?

Mladen Kušeković: Treba li Hrvatskoj uopće poljoprivredna proizvodnja?

05.11.2021.

Ispada da državi nije u interesu smanjivati površine pod šumama pa makar to u stvarnosti bili i pašnjaci. Prodaja CO2 je bolji biznis od bilo kakve poljoprivredne proizvodnje, a kamoli sustava krava-tele na krškim područjima, kaže vlasnik tvrtke Natura Be

Tag cloud

  1. 2289 članka imaju tag turizam
  2. 2147 članka imaju tag hrvatska
  3. 1420 članka imaju tag izvoz
  4. 1652 članka imaju tag financije
  5. 1250 članka imaju tag svijet
  6. 947 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  7. 1092 članka imaju tag trgovina
  8. 1168 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 1071 članka imaju tag ict
  10. 905 članka imaju tag zapošljavanje
  11. 936 članka imaju tag investicije
  12. 751 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 1051 članka imaju tag EU
  14. 953 članka imaju tag industrija
  15. 834 članka imaju tag menadžment
  16. 448 članka imaju tag koronavirus
  17. 946 članka imaju tag kriza
  18. 650 članka imaju tag maloprodaja
  19. 445 članka imaju tag poticaji
  20. 611 članka imaju tag marketing
  21. 440 članka imaju tag opg
  22. 541 članka imaju tag tehnologija
  23. 520 članka imaju tag krediti
  24. 415 članka imaju tag eu fondovi
  25. 405 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 445 članka imaju tag prehrambena industrija
  27. 318 članka imaju tag potpore
  28. 464 članka imaju tag obrazovanje
  29. 420 članka imaju tag porezi
  30. 396 članka imaju tag gospodarstvo
  31. 342 članka imaju tag osijek
  32. 396 članka imaju tag hnb
  33. 440 članka imaju tag dzs
  34. 401 članka imaju tag vlada
  35. 320 članka imaju tag hgk
  36. 440 članka imaju tag banke
  37. 336 članka imaju tag agrokor
  38. 416 članka imaju tag BDP
  39. 358 članka imaju tag energetika
  40. 328 članka imaju tag start up