Špica turističke sezone donijela 4,2 milijarde eura

Na tekućem računu platne bilance Hrvatske u trećem je tromjesečju prošle godine zabilježen suficit od 2,6 milijardi eura, što je porast za 36,9 posto u odnosu na treće tromjesečje 2010. godine, a ponajviše je posljedica pada deficita na računu roba te rasta suficita na računu usluga i to ponajprije zbog rasta prihoda od turizma, pokazuju preliminarni podaci Hrvatske narodne banke (HNB).

Objavljeni podaci središnje banke od 1999. godine pokazuju da je suficit od 2,6 milijardi eura najveći višak tekućeg računa u nekom trećem tromjesečju. Ukupno je pak u prva tri tromjesečja ove godine zabilježen suficit tekućih transakcija hrvatske platne bilance od 1,15 milijardi eura, što je porast za čak 136,5 posto, ili za 667,6 milijuna eura u odnosu na devet mjeseci 2010. Kretanja na tekućem računu platne bilance u trećem tromjesečju uobičajeno su pod utjecajem turističkih rezultata, odnosno kretanja na računu usluga, a višak na tom računu u razdoblju srpanj-rujan prošle godine iznosio je gotovo 4,2 milijarde eura, što je 8,1 posto više nego u istom razdoblju 2010. Prihod od turizma, po preliminarnim podacima HNB-a, u trećem je tromjesečju prošle godine iznosio 4,17 milijardi eura, što je za 302 milijuna eura ili 7,8 posto više nego u istom razdoblju godine prije. Na računu roba pak zabilježen je pad deficita za 16,5 posto, na 1,4 milijarde eura. Rezultat je to rasta izvoza robe za 3,1 posto, na 2,3 milijarde eura, uz istodoban pad uvoza za 5,4 posto, na 3,7 milijardi eura. Na računu dohotka u trećem je tromjesečju zabilježen deficit od 405,9 milijuna eura, što je pad za 19 posto, dok je višak na računu tekućih transfera porastao za 3,3 posto, na 268,9 milijuna eura. Po preliminarnim podacima HNB-a, kumulativno je u prva tri tromjesečja ove godine zabilježen suficit tekućih transakcija od 1,15 milijardi eura, što je porast za čak 136,5 posto, ili 667,6 milijuna eura više nego u devet mjeseci 2010. I na to je najviše utjecao pad deficita na računu roba, za 8,4 posto, na 4,1 milijardu eura, te rast suficita na računu usluga za 8,6 posto, na 5,9 milijardi eura. Rast viška na računu usluga ponajprije je posljedica rasta suficita na podračunu putovanja, za 7,6 posto, na 5,6 milijardi eura. Dobri fizički pokazatelji u turizmu, u prvih devet mjeseci prošle godine rast u dolascima za 8,1 posto i u noćenjima za 6,8 posto, u prošloj su godini vidljivi i u rastu prihoda od putovanja. Prihod od putovanja, odnosno od turizma u razdoblju siječanj-rujan prošle godine premašio je šest milijardi eura i iznosi 6,05 milijardi eura, što je za 386,5 milijuna eura, ili za 6,8 posto više nego u devet mjeseci 2010. No, devetomjesečni prihod od turizma još je uvijek manji nego li 2007. i 2008. godine kada je u razdobljima siječanj-rujan premašivao 6,2, odnosno 6,8 milijardi eura. U prvih devet mjeseci ove godine bilježi se rast deficita na računu dohotka i to za 11,9 posto, na 1,4 milijarde eura, a suficit na računu tekućih transfera pao je za 3,9 posto, na 771,1 milijun eura. Analitičari Raiffeisen banke (RBA) procjenjuju da će u zadnjem tromjesečju 2011. biti zabilježen uobičajeni deficit tekućeg računa, čemu će svakako pridonijeti pogoršanje trendova u vanjskotrgovinskoj razmjeni. Ipak, po prvi put u povijesti Hrvatska bi 2011. godinu mogla zaključiti uz uravnotežen tekući račun, ističu analitičari RBA u analizi objavljenoj na internet stranicama te banke. U 2012. pak očekuju blagi suficit, čemu će pridonijeti niska domaća potražnja.

'Naime, rast dohodaka ne očekujemo, dok je rast troškova života vrlo izgledan. Zbog ionako visoke zaduženosti stanovništva, prisutne averzije prema riziku i pada realnih dohodaka ne očekujemo ni značajniji rast kreditiranja. Posljedično, očekujemo vrlo racionalno ponašanje potrošača. S druge strane, pri sadašnjoj strukturi i razini konkurentnosti izvoz roba je blizu svog maksimuma, pa bez poboljšanja konkurentnosti i strukturnih promjena ne očekujemo ni bitne promjene na strani izvoza', zaključuju analitičari RBA.