Sredstva europskih fondova konačno i za unaprjeđenje proizvodnih procesa

Prve efekte hrvatskog pristupanja članstvu Europskoj uniji kroz pretpristupne i prekogranične projekte osjetili su u sektoru djelovanja civilnog društva. Potom kroz fondovska sredstva regionalnog ujednačavanja i jedinice lokalne samouprave - županije, gradovi i općine. Za to su vrijeme privatnici, poduzetnici, a posebice krupno gospodarstvo, ostali kratkih rukava, što je kod jednog dijela njih stvorilo frustracije. Politika Europske unija je, naime, takva da izbjegava ulaganje u privatno vlasništvo.

No, naposljetku je i gospodarstvo došlo na svoje. U prvom mahu mogli su konkurirati za sredstva koja su mogli koristiti za energetsku obnovu svojih prostora (poboljšanju kvalitete rasvjete, učinkovitije hlađenje/grijanje). Naposljetku, pristigla su i raspoloživa sredstva koja su se mogla iskoristiti i u poboljšanju procesa same proizvodnje. Izdvojili smo za ovu prigodu tri takva netom realizirana projekta.

Iz Zagrebačke pivovare priopćili su o objavi drugog po redu izvješća o održivosti kojim su još jednom, kao vodeći proizvođač piva na domaćem tržištu i članica globalne grupacije Molson Coors Beverage Company, jedne od najvećih grupacija za proizvodnju pića na svijetu, potvrdili predanost odgovornom, transparentnom i održivom poslovanju.

Prošlu su godinu obilježile dvije velike investicije - finalizacija ulaganja u vrijednosti od gotovo 18 milijuna kuna (2,6 milijuna eura) u logistički, distributivni i komercijalni centar u Zaprešiću te 64 milijuna kuna (8,5 milijuna eura) vrijedno ulaganje u tehnološki naprednu liniju za punjenje i pakiranje limenki kojom su u zagrebačkom proizvodnom pogonu u potpunosti zadovoljili stalni rast potražnje tržišta za pivom u limenci, dodatno povećali održivost kompanije, konkurentnost domaće proizvodnje te potrošačima ponudili nove formate i multipakiranja limenki.

Četiri bazena

Ova je investicija, kažu u Zagrebačkoj pivovari, dokaz kako kontinuirano ulažu u projekte koji imaju utjecaj na povećanje energetske učinkovitosti u proizvodnji, što se očituje kroz smanjenje potrošnje vode, električne i toplinske energije. Novom linijom za limenke ušteđeno je više od devet tisuća prostornih metara (kubika) vode, više od 350 tisuća kWh struje i gotovo devet milijuna MJ toplinske energije (pare). Za bolje razumijevanje navedenih brojki u Zagrebačkoj pivovari navode kako se radi o količini vode s kojom je moguće napuniti skoro četiri prosječna olimpijska bazena te električnoj energiji koju u jednoj godini u prosjeku potroši više od sto hrvatskih kućanstava.

I još jedna domaća pivovara krenula je k proizvodnom procesu koji donosi smanjene potrošnje eneregije - riječ je o Osječkoj pivovari.

Početkom ljeta izvijestili su kako su službeno završila prvu etapu procesa kojim žele postići samoodrživost. Riječ je o projektu u koji pivovara ulaže više od 3,5 milijuna eura, a sve s ciljem smanjenja troškova poslovanja. To se ponajprije odnosi na ključnu sirovinu Osječke pivovare – tehnološku paru, koja je u zadnjih devet mjeseci porasla za čak 530 posto. Izgradnja postrojenja za proizvodnju pare pivovari će pomoći u regulaciji visokih cijena proizvodnje pića.

Iz pivovare su izvijestili kako će rekonstrukcija automatizacije vrionog podruma i filtracije omogućiti sigurniji i bolji nadzor nad procesom fermentacije i filtracije, dok će izgradnja postrojenja za proizvodnju pare pomoći pri regulaciji visokih cijena proizvodnje pića te otpornosti pivovare na vanjske čimbenike na tržištu.

"Znali smo da će doći do rasta cijene proizvodnje, on je bio nužan i bili smo sigurni da je samoodrživost nešto čemu se trebamo okrenuti. Kroz sredstva EU-a povukli smo novac za razne investicije, a sklopili smo i suradnju s još jednom slavonskom tvrtkom - Đuro Đaković. Rezultati ove suradnje značajno će unaprijediti i olakšati rad cijele pivovare", poručili su iz menadžmenta Osječke pivovare.

Naposljetku, ovaj temat završit ćemo s ulaganjem EU-sredstava u proces proizvodnje još jedne osječke tvrke - Saponia.

U Saponiji je krajem lipnja održana tiskovna konferencija u povodu završetka velikog i zahtjevnog investicijskog projekta, Povećanje energetske učinkovitosti i obnovljivi izvori energije u proizvodnom pogonu i energetska obnova zgrada, izuzetno značajnog za daljnji razvoj Saponije, ali i grada Osijeka i Osječko-baranjske županije.

Projekt je vrijedan 8,3 milijuna eura i sufinanciran je nepovratnim sredstvima Europske unije iz Europskog fonda za regionalni razvoj, u iznosu od 2,6 milijuna eura, a prve rezultate u Saponiji će ostvariti upravo u godini kad obilježavamo deset godina članstva Republike Hrvatske u Europskoj uniji.

Rast prodaje

U sklopu projekta realizirana je i nova linija za pakiranje tekućih deterdženata s kojom su značajno podigli efikasnost po jedinici proizvoda kroz smanjenje utroška energije.

- Linija će pozitivno utjecati i na povećanje produktivnosti proizvodnje u Saponiji, posebno proizvoda koji bilježe rast prodaje, među kojima je najznačajniji Faks helizim gel.

U Saponiji se kroz dugogodišnju povijest uvijek stremilo tehnološkom napretku, s ciljem ispunjenja zahtjeva potrošača u održavanju higijene cijelog doma. Unaprjeđenje proizvodnih procesa, osim što ima za cilj veću produktivnost, važan je sudionik procesa smanjenja negativnog utjecaja na okoliš. Značajan doprinos Saponije na putu prema održivom poslovanju je bio i investicijski projekt "Povećanje energetske učinkovitosti i obnovljivi izvori energije u proizvodnom pogonu i energetska obnova zgrada u Saponiji - navode u upravi ove osječke kompanije.

Glavni cilj cijelog projekta je povećanje energetske učinkovitosti, a korištenjem obnovljivih izvora energije i s energetskom obnovom, Saponia je osigurala uštedu isporučene energije dijelu projektne cjeline "proizvodni pogon" za 40 posto i dijelu projektne cjeline "zgrada" za 63 posto. Odnosno ukupno ušteda isporučene energije je za 4.472.795,32 kWh te značajnim učinkom smanjenja emisije CO2 od više od 1200 t/g.