Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

10 Kol 2009

Stanovi se ne prodaju, investitori ‘u banani’

Izvor: www.vecernji.hr · Autor: Nataša Vlašić  

Stanovi se ne prodaju, investitori ‘u banani’

- U sjevernom dijelu Zagreba, Šestinama ili Mlinovima na primjer stanovi su se prodavali po 2500 eura ili više i prije nego što su se počeli graditi, a sad čekaju neprodani po godinu dana s cijenom od 1700 do 1800 eura - komentira Anastazija Darijević, senior residential negotiator iz konzultantske kuće King Sturge, krizu na tržištu nekretnina.

Riječ je o nekad popularnim urbanim vilama, koje uglavnom nisu gradile poznate građevinske tvrtke nego raznorazni novopečeni ulagači, "od doktora do taksista", kako kaže ona, koji su u vrijeme nagla rasta cijena nekretnina prepoznali svoju priliku za brzo bogaćenje. Mnogi su se doista i obogatili, ali neki među njima danas su u ozbiljnim financijskim problemima, osobito ako su u investiciju ušli na kredit i kad je zemljište već bilo skupo.

- Željeli su zaradu od 50 posto na uloženo. Sad su svjesni toga da je to neostvarivo i jedino ne žele biti u minusu - tvrdi A. Darijević, procjenjujući da je oko 30 posto takvih stanova neprodano.

Prodaja ispod cijene
Ante Kukić, direktor tvrtke Gromela-ing, u godini je gradio oko 20 do 30 stanova i trenutačno ima četiri neprodana stana, ali kaže da je u relativno povoljnoj situaciji jer je malo gradio, sam prodavao i samo dijelom investirao kreditom. - Korigirao sam cijene oko 20 posto, ali znam kolege koji prodaju četvorni metar i po 1200 eura, samo da isplate banku - kaže Kukić, objašnjavajući kako je to model kojim se sad neki spašavaju.

- Jeftino se proda jedan stan, isplati dio duga banci i dalje čeka. Graditelji međutim tvrde da su s takvom cijenom u debelom minusu. - Onaj tko je počeo gradnju u vrijeme najskuplje zemlje, kad je četvorni metar u Zagrebu već stajao od 500 do 600 eura i uz cijenu gradnje od 900 do 1200 eura po kvadratu, sad nema računicu ispod 1800 do 2000 eura po četvornome metru - tvrde nam u jednoj velikoj banci, ne želeći govoriti o tome imaju li klijenata-stanograditelja koji ne mogu otplaćivati kredit, ali priznajući da strahuju od sloma tržišta nekretnina.

- Moji će partneri biti zadovoljni izvučem li dobit od samo nekoliko postotaka, jer sve kreće u propast - procjenjuje dipl. ing. arh. Edo Grubor, koji je sagradio šest luksuznih stanova na zagrebačkoj Bukovačkoj cesti od kojih je više neprodano, ali nije zabrinut jer u investiciju nisu išli kreditom i mogu čekati s prodajom. Po struci je arhitekt koji je devedesetih s prijateljem investirao u stanove na Trešnjevci.

- Šezdeset mi je godina, vlasnik sam stana u Vlaškoj ulici u Zagrebu i automobila srednje klase. Imam toliko da mi obitelj može normalno živjeti - tvrdi za sebe. On smatra da su se preko noći obogatili samo oni koji su poslovali nepošteno. - Ako pošteno kupite zemljište, platite komunalne priključke i legalno ishodite građevinsku dozvolu, nemoguće je ostvariti golemu dobit. Međutim, ako kupite zemljište po 40 eura i ono se nekim čudom pretvori u građevinsko, u startu ste u plusu pola milijuna eura. Još ako imate vezu u plinari ili Elektri pa platite priključke za dva stana umjesto za 15 koliko gradite, golema je dobit zajamčena - ističe Grubor.

Akcije neuspjele
Svima je pak jasno kako su banke pokrenule akcijske prodaje stanova ne samo zato kako bi oživile nekretninsko tržište nego i kako bi se spasile od mogućeg bankrota dužnika-stanograditelja, osobito velikih. Banka koja je prva krenula s akcijom, RBA, od oko 600 ponuđenih stanova prodala je 140, a kako su iz ove banke izvijestili u lipnju, od 29 stanograditelja koji su sudjelovali u akciji četiri su prodala dovoljno stanova da su mogli zatvorili obveze prema banci i krenuti u novi investicijski ciklus. Što je s ostalima?


Komentari članka

Vezani članci

Slovenski partneri njemačke autoindustrije počeli posrtati, hrvatski još ne osjećaju posljedice

17.01.2025.

Izgleda da zasad kriza koja je zavladala autoindustrijom Njemačke od partnerskih zemalja najviše pogađa Sloveniju, gdje automobilska industrija zapošljava 40 tisuća ljudi. Čak 40 posto poslovnih subjekata u toj grani u Sloveniji povezano je s partnerima i

Cijene tovnih junadi i bikova na EU tržištu će rekordno rasti, ali u Hrvatskoj ostaju iste?

10.01.2025.

Troškovi rastu iz dana u dan, tako da je logično poskupljenje mesa i to će se dogoditi vrlo brzo u brojnim europskim zemljama, kaže Nikola Pavičić.

Hrvatska vina najviše poskupjela u EU, ali naši vinari kažu ima opravdanih razloga za to

10.01.2025.

U posljednje četiri godine, prema podacima Eurostata, hrvatski vinari povećali su cijene čak 7,5 puta više od prosjeka Europske unije. Drugim riječima, od 2020. do 2024. cijena im je porasla čak 52 posto.

Guverner HNB-a upozorio: Turizam nam je preskup, moramo spuštati cijene

10.01.2025.

Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić upozorio je kako je hrvatski turizam postao preskup i nekonkurentan. Šef HNB-a rekao je to u razgovoru za Dnevnik HTV-a u kojem se osvrnuo i na predviđanja središnje banke za iduću 2025. godinu.

Potrošač kaže da je hrana skupa, dok više daje za mobitel, kavu i/ili cigarete

09.01.2025.

Velik dio potrošača danas kupuje pripremljenu hranu, spremnu za pečenje, kuhanje, roštiljanje, a sve to košta i podiže cijenu. Dobar primjer moderne potrošnje su paštete čija je prodaja tijekom pandemije porasla osam puta. Iako pašteta može koštati oko 1

Tag cloud

  1. 2692 članka imaju tag turizam
  2. 2560 članka imaju tag hrvatska
  3. 1673 članka imaju tag svijet
  4. 1358 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 1917 članka imaju tag financije
  6. 1605 članka imaju tag izvoz
  7. 1479 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 1342 članka imaju tag ict
  9. 1285 članka imaju tag trgovina
  10. 1179 članka imaju tag investicije
  11. 1243 članka imaju tag industrija
  12. 1050 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1020 članka imaju tag menadžment
  14. 852 članka imaju tag poduzetništvo
  15. 1148 članka imaju tag EU
  16. 616 članka imaju tag opg
  17. 766 članka imaju tag maloprodaja
  18. 523 članka imaju tag poticaji
  19. 458 članka imaju tag koronavirus
  20. 641 članka imaju tag tehnologija
  21. 686 članka imaju tag marketing
  22. 382 članka imaju tag potpore
  23. 962 članka imaju tag kriza
  24. 505 članka imaju tag eu fondovi
  25. 482 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 509 članka imaju tag porezi
  27. 473 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 485 članka imaju tag prehrambena industrija
  29. 422 članka imaju tag osijek
  30. 511 članka imaju tag obrazovanje
  31. 536 članka imaju tag krediti
  32. 421 članka imaju tag start up
  33. 490 članka imaju tag dzs
  34. 435 članka imaju tag energetika
  35. 456 članka imaju tag BDP
  36. 410 članka imaju tag hnb
  37. 421 članka imaju tag vlada
  38. 336 članka imaju tag hgk
  39. 440 članka imaju tag banke
  40. 338 članka imaju tag agrokor