Stasala generacija voćara spremnih na veća ulaganja u isplativije vrste

Proizvodnja lješnjaka u Hrvatskoj uzima sve više maha, pa iako su mali proizvođači mišljenja da to nije loše uložen novac i da će proizvodnja biti isplativa, riječ je o dugom procesu, za koji treba imati i mehanizacije i vremena. U Hrvatskoj su, naime, u četiri godine površine pod lješnjacima gotovo udvostručene. Naime, pod lješnjacima je 2014. godine bilo 2880 hektara, 2015. godine 3015 hektara, 2016. godine 3304 hektara, 2017. godine 3840 hektara, a 2018. godine 4810 hektara.
Prema podatcima Hrvatske gospodarske komore (HGK), s rastom površina pod lješnjacima u Hrvatskoj je zabilježen rast izvoza i pad uvoza lješnjaka. Tako su 2013. godine izvezene 34 tone lješnjaka, 2014. godine 120 tona, 2015. godine 122 tone, 2016. godine 126 tona; 2017. godine 130 tona, a 2018. godine 212 tona.
Kad je riječ o uvozu, 2013. godine uvezeno je 745 tona, 2014. godine 616 tona, 2015. godine 665 tona, 2016. godine 414 tona, 2017. godine 503 tone, a 2018. godine 586 tona.

Prema podatcima Državnog zavoda za statistiku, u 2018. godini Republika Hrvatska uvezla je lješnjaka u vrijednosti od 3,2 milijuna eura. Pokrivenost uvoza izvozom lješnjaka u 2018. godini iznosila je 43 posto. U prvih šest mjeseci 2019. lješnjaka je uvezeno u vrijednosti od 1,6 milijuna eura te u količini od 309 tona. Lješnjaci se najviše uvoze iz Turske (gotovo 64 posto ukupnog uvoza lješnjaka) te iz Italije 26 posto. Lješnjake izvozimo u Sloveniju (38 posto ukupnog izvoza lješnjaka) i u Italiju (26 posto ukupnog izvoza lješnjaka).

Izdašne potpore
Kako navode iz Ministarstva poljoprivrede, u ARKOD-u je 2019. godine upisano 5550 hektara pod lješnjacima. "Na temelju površina prijavljenih u ARKOD-u, poljoprivrednici jednom godišnje podnose jedinstveni zahtjev za potporu. Izravna plaćanja po hektaru ostvaruju se za bilo koju vrstu uporabe poljoprivrednog zemljišta (pa tako i za lješnjak) i prosječno iznose 2200 kn po hektaru (osnovno, zeleno i preraspodijeljeno plaćanje). Ako je nasad lješnjaka u ekološkoj proizvodnji, poljoprivrednici ostvaruju dodatnu potporu iz IAKS mjere 11 (Ekološka proizvodnja), i to maksimalno 723 eura po hektaru, odnosno maksimalno 868 eura po hektaru ako je riječ o prelasku s konvencionalne na ekološku proizvodnju. Uz vrlo stimulirajuću potporu za ekološku proizvodnju voća u Hrvatskoj je stasala nova generacija mladih potencijalnih voćara, koji su spremni ulagati u podizanje novih nasada, ali traže manje intenzivnu voćnu vrstu, koja nije tako zahtjevna za uzgoj, skladištenje i čuvanje kao, na primjer, jabuka, kruška, breskva i sl., a koja će s dolaskom u rod biti dohodovnija i isplativija te čiji plasman neće biti upitan kao što je to kod tradicionalnih voćnih vrsta koje uspijevaju na ovim prostorima. S obzirom na klimatske, pedološke i hidrološke potencijale, u Hrvatskoj je moguća proizvodnja raznolikog voća, ali unatoč tim prednostima proizvodnja voća nije znatnije zastupljena u ukupnoj vrijednosti outputa biljne proizvodnje, što se odražava u nedostatnoj proizvodnji u odnosu prema potrebama stanovništva, turizma, prehrambene industrije, izvoza i mogućnostima zapošljavanja u uslužnim djelatnostima, koje se nastavljaju na sektor voćarstva", naveli su iz Ministarstva poljopruivrede.

Akcijski plan
Kako bi unaprijedilo voćarsku proizvodnju, Ministarstvo poljoprivrede pripremilo je Akcijski plan tržišnog kapaciteta sektora voća i povrća za razdoblje od 2019. do 2023. "Provedba Akcijskog plana pridonijet će unaprjeđivanju položaja proizvođača voća i povrća u lancu opskrbe; organiziranju proizvođača u proizvođačke organizacije; poboljšanju prihoda proizvođača voća i povrća te posebno mikro i malih poljoprivrednih gospodarstava; stabilizaciji tržišta voća i povrća; regionalnom gospodarskom razvoju i prepoznatljivosti domaćeg voća i povrća na policama trgovačkih centara te na taj način pružiti potrošaču informaciju o podrijetlu proizvoda i slobodu izbora pri kupnji. Time jača cjelokupni lanac opskrbe. Ulaganja u novu infrastrukturu za skladištenje voća i povrća omogućit će poljoprivrednicima da sa svojim proizvodima budu prisutni na tržištu cijele godine, što će pozitivno utjecati na povećanje njihova dohotka. Sa svrhom unaprjeđivanja poslovanja proizvođačkih organizacija u sektoru voća i povrća, Ministarstvo poljoprivrede pristupilo je izradi Nacionalne strategije za održive operativne programe proizvođačkih organizacija u sektoru voća i povrća. Nastavno, od proizvođačkih organizacija u sektoru voća i povrća očekuje se da prepoznaju mogućnosti koje pruža Strategija", naveli su iz Ministarstva poljoprivrede.

Visoka kvaliteta
Inače, valja istaknuti da su u Europi najveći proizvođači Italija, Turska i Azerbajdžan, letvice su visoko i ako želiš prolazak na tržište, moraš biti visokokvalitetan i upravo zato, kada govorimo o istinskoj i kvalitetnoj proizvodnji lješnjaka u Hrvatskoj, gotovo da govorimo samo u Poljoprivrednom poduzeću Orahovica, jer je ono najveći i najvažniji proizvođač u Hrvatskoj te jedan je od važnijih proizvođača sadnica lijeske u Europi.
Lijeska se u PP-u Orahovica proizvodi u rasadniku u sklopu plantaže lješnjaka. U jednoj vegetacijskoj godini u rasadniku se proizvede do 150.000 vrhunskih sadnica lijeske, i to sorti istarski duguljasti i rimski. PP Orahovica ima najveću plantažu lješnjaka u Europi i radi s najsuvremenijom tehnologijom. Proteklih dana počela je ovogodišnja berba lješnjaka, u, slobodno možemo reći, vrhunski uređenim parkovima lijeske PP-a Orahovica radi se užurbano, urod je dobar, a polako sazrijevaju i novi mladi nasadi. Kako sve funkcionira, kakve su cijene, što se može očekivati od ovogodišnje berbe, porazgovarali smo s voditeljem Poslovne jedinice Voćarstvo-vinogradarstvo Josipom Tokićem.
- PP Orahovica ove godine bere lješnjake na 250 hektara, od ukupno 510 hektara nasada lijeske. Očekuje se dobar urod, s visokom kvalitetom plodova lješnjaka. Berba lješnjaka obavlja se isključivo strojno. Ove smo godine investirali u dodatna tri samohodna kombajna za berbu lješnjaka, ukupne vrijednosti od gotovo dva milijuna kuna. Da bi se zadržala visoka kvaliteta lješnjaka, važno je berbu obavljati u dva-tri prohoda, kako lješnjak ne bi dugo ležao na tlu. Upravo je to razlog za podizanje dodatnih kapaciteta strojeva za berbu. Prošle godine ubrano je oko 500 tona lješnjaka, približno te brojke očekujemo i ove godine – počinje Tokić. PP Orahovica ima velik broj novih, mladih nasada, planira se dodatno proširenje, a pojačana je i suradnja s kooperantima: - Mladi nasadi nam još nisu u rodu, oni su u fazi uzgoja, odnosno podizanja. Za ovu godinu planiramo podizanje dodatnih 100 hektara nasada lijeske, na području grada Orahovice. Svake godine znatno širimo kooperaciju, trenutno na području Republike Hrvatske surađujemo s više od 200 OPG-ova koji se bave uzgojem lijeske. To je ono čime se ponosimo i što nam donosi novu dimenziju u kompletnoj proizvodnji - nastavlja Tokić. Plasman lješnjaka bit će identičan onom prošlogodišnjem, a cijena na tržištu još uvijek nije izišla: - Još je rano govoriti o cijeni, jer ove je godine berba počela nešto kasnije nego obično, kako kod nas tako i u Turskoj i Italiji. Prve naznake govore da će cijena lješnjaka biti viša nego prošle godine. Ono čime se možemo pohvaliti jest da smo krenuli u otkup lješnjaka, za koji smo ponudili dobru cijenu, najvišu u posljednje četiri godine, ona iznosi 16 kuna po kilogramu– zaključio je Tokić.