Štede umjesto da grade: Lokalne vlasti u Hrvatskoj imaju 100 milijuna eura oročene štednje!

Iako ne žele govoriti o konkretnim imenima, naši sugovornici iz bankarskog sektora otkrivaju primjer grada od nekoliko tisuća stanovnika koji već godinama ima oročenih 15 milijuna kuna što je tek malo manje od godišnjeg proračuna tog grada

Lokalne vlasti imale su krajem svibnja ove godine, otkriva to statistički pregled Hrvatske narodne banke, 753,7 milijuna kuna (oko sto milijuna eura) oročenih depozita.

To znači da su lokalni čelnici na oročenje stavili sredstva koja otprilike odgovaraju ili su nešto manja od prihoda koji se godišnje u Hrvatskoj prikupe naplatom prireza poreza na dohodak. Župani, gradonačelnici i načelnici najčešće se odlučuju višak sredstava oročiti na godinu dana jer je tako oročeno 656,6 milijuna kuna lokalnog novca. Tko su općine i gradovi koji raspolažu tako dobrom likvidnošću i viškom novca da ga čak mogu i oročavati u Hrvatskoj narodnoj banci, nismo uspjeli doznati, jer oni objavljuju samo skupne podatke, ali ne i podatke o pojedinim lokalnim jedinicama.

Zanimljivo je da su brojne lokalne zajednice posegnule za povećanjem prireza s početkom ove godine kad je počela primjena novih pravila u porezu na dohodak koja im je za 1,8 milijardi kuna smanjila sredstva koja prikupe iz tog poreza. Službeni podaci kažu i to da lokalne jedinice u bankama imaju oko četiri milijarde kuna kredita.

Statistika središnje banke otkriva i to da su lokalne zajednice posljednjih godina sve štedljivije, odnosno da su se u krizi njihovi oročeni depoziti i povećali. Tako je u odnosu na prije šest godina njihova oročena štednja povećana za oko pola milijarde kuna.

Kao što u HNB-u ne žele govoriti o imenima gradova i općina koje imaju najveće oročene depozite, tako je i u poslovnim bankama. Sve uglavnom odgovaraju da ne mogu davati takve podatke o svojim klijentima. No, nekoliko naših sugovornika iz bankarskog sektora ističe da uglavnom »štede« one općine i gradovi koji su bogati, koji zahvaljujući svom položaju ili prirodnom bogatstvu naplaćuju neku vrstu rente ili koncesije. I uglavnom su donijeli i odluke o tome da svojim stanovnicima naplaćuju prirez porezu na dohodak.

Iako nije želio govoriti o konkretnom imenu, jedan naš sugovornik iz bankarskog sektora otkriva primjer grada od nekoliko tisuća stanovnika koji već godinama ima oročenih 15 milijuna kuna, što je tek malo manje od godišnjeg proračuna tog grada, koji se dijelom za pokrivanje svojih obveza svake godine zadužuje za nekoliko milijuna kuna. U obranu tih gradskih vlasti ističe činjenicu da svojim građanima nisu propisali obvezu plaćanja prireza, ali dodaje da gradu od viška sigurno ne bi bilo pokoje igralište ili dječji vrtić.

Predsjednik Hrvatske zajednice županija i virovitičkopodravski župan Tomislav Tolušić na naš upit o oročenim depozitima lokalnih jedinica odgovara da njegova županija nije toliko bogata da bi imala oročeni novac, a vjeruje da je tako i u ostalim županijama u Hrvatskoj.

– Kad su u pitanju lokalne vlasti, oročavanje novca nema svrhe, jer je to pokazatelj da se ne radi dobro. Lokalne vlasti novac prikupljaju da bi ga trošili za poboljšanje standarda svojih građana, a ne da bi na njemu zaradili kamatu. Ako već ima viška novca, onda bi trebalo razmisliti da se rasterete građani od kojih se taj novac prikuplja. Za lokalne financije idealno bi bilo kad bi bile na nuli, kad bi se novac koji nam na raspolaganje daju građani potrošio i kad bi se time pokrile sve njihove potrebe – kaže Tolušić.

Što se tiče lokalnih vlasti koje ipak nađu načina da na godinu, dvije ili više oroče desetke milijuna kuna, Tolušić ističe da bi to onda trebalo značiti da više nema potrebe, primjerice, ni u zdravstvu, ni u obrazovanju ni u socijalnoj skrbi na koju bi se taj novac mogao potrošiti.

– No, teško mi je vjerovati da nekom gradu ili općini ne treba još mjesta u vrtiću ili da baš sve škole imaju primjerice pametne ploče. Uvijek postoji način da se građanima poboljša standard novcem koji su ionako oni odvojili, zaključuje Tolušić