Štednja građana veća od 123 milijarde kuna

Prema posljednjim podacima Hrvatske narodne banke (HNB), štednja građana premašila je 123 milijarde kuna. Globalna financijska kriza očito je u mnogima probudila i možda pomalo zaboravljeni segment štednje.

Štednja građana, naime, proteklih je mjeseci rasla. Oročeni depoziti stanovništva tako su potkraj travnja ove godine iznosili 105,8 milijardi kuna, a potkraj prošle godine ukupno je bilo oročeno 101 milijarda kuna depozita građana. U istom razdoblju lani, odnosno potkraj travnja prošle godine, građani su imali oročeno 92,9 milijardi kuna.
Recesija i globalna kriza zasigurno su utjecale na svijest građana o nužnosti štednje, a oročavanju novca u bankama dodatno su pridonijele atraktivne kamatne stope koje su se u raznim akcijskim ponudama znatno povećavale u odnosu na ranije ponude kamatnih stopa. Tako slobodno možemo reći da je oročena štednja, kao klasični oblik štednje, ponovno došla u prvi plan i prema svemu sudeći tako će i ostati barem još neko vrijeme.

Ekonomisti, pak, upozoravaju da se više ne mogu očekivati značajno veće kamate na oročenu štednju, no i sadašnje kamate su i te kako dobre, bilo da je riječ o kamatama na kunsku ili štednju u eurima.

Zanimljivo je istraživanje koje je provela Erste Grupa, a koje je pokazalo navike štednje građana u srednjoj i istočnoj Europi. Austrija se oduvijek mogla pohvaliti visokim stopama štednje građana, a na kraju 2008. godine je osam od 10 Austrijanaca imalo neki oblik štednje. Jedan Austrijanac u prosjeku svakog mjeseca uštedi 190 eura, što prema statistikama znači i da štedi pet puta više nego prosječan Amerikanac i 10 puta više nego prosječan Kanađanin.

Austrijancima je draža štednja na dulja razdoblja, od dvije do četiri godine, Rumunji vole fleksibilne, kraće rokove do tri mjeseca, dok Česi, primjerice, preferiraju srednje razdoblje od oko dvije godine. Kada odlučuju što učiniti s novcem, i Česi najveći dio (69 posto) najradije ulažu u depozite i u stambene štednje, 12 posto u uzajamne fondove i devet posto u mirovinske fondove. Trenutačno je dodatno naglašena opreznost Čeha koji su počeli prebacivati svoj novac iz investicijskih fondova prema klasičnim depozitima niskog rizika. U Rumunjskoj štednja raste, dok banke ohrabruju odabir duljih rokova dospijeća. Hrvati, pak, najčešće štede u eurima, a sve više i u kunama, i to na razdoblje dulje od jedne godine.

U cijeloj je regiji sve prisutniji trend da se građani sve više okreću konzervativnim, manje rizičnim proizvodima, umjesto ulaganjima koja nude velike mogućnosti povrata. Dominantan način štednje koja se pojavljuje u svim zemljama je, čini se, oročena štednja uz fiksnu kamatu koja štiti klijente od nesigurnosti.

Sadašnja financijska kriza pokazala je da su se konzervativni proizvodi, poput štednih knjižica, već dva stoljeća održali kao siguran izbor.