Štednja u kunama privlačnija zbog jačanja krize u Europi

U domaćim bankama klijenti su krajem siječnja štedjeli 219,7 milijardi kuna, pokazuju najnoviji podaci središnje banke. U usporedbi s krajem prošle godine, ukupna štednja smanjila se za 2,6 milijardi kuna ili 1,2 posto, no štedni i oročeni depoziti nisu se bitnije promijenili u mjesec dana. Promatraju li se brojke na godišnjoj razini, primjetan je trend rasta štednih i oročenih depozita za 5,6 milijardi kuna (3,1%) ponajviše zbog rasta interesa za štednim proizvodima u domaćoj valuti, no štednja se još nije vratila na pretkrizne razine.

Iz podataka Hrvatske narodne banke (HNB) vidljivo je da su krajem siječnja kunski (štedni i oročeni) depoziti dosegnuli 40,9 milijardi kuna, što je 5,4 milijarde više na godišnjoj razini. Unatoč trendu rasta kunske štednje štediše i dalje preferiraju ne štedjeti u domaćoj valuti, već biraju europsku zbog čega financijski sustav ostaje visoko euriziran. Udio deviznih depozita u ukupnoj štednji tako se nije bitnije mijenjao od razine od 78 posto, što u apsolutnim brojkama znači da je u bankama bilo deponirano 145,7 milijardi kuna deviznih depozita (0,1% više). "Viši godišnji rast kunskih depozita nije uspio vratiti iznos kunskih depozita na pretkrizne razine s obzirom na to da su se 2009. i 2010. godine kunski depoziti smanjivali, a devizni su rasli", konstatirali su analitičari RBA banke. Stručnjaci pak do kraja godine očekuju blag nastavak rasta domaće štednje, što objašnjavaju prije svega nestabilnim prilikama u zemljama eurozone koje ljuljaju povjerenje u euro. S druge strane tu su i preporuke većine međunarodnih financijskih institucija da bi banke u regiji trebale više kreditirati gospodarstvo i stanovništvo iz rasta lokalne valute, a ne kao dosad iz inozemnih izvora. "U ovoj godini zasigurno očekujemo rast kamatnih stopa na štednju zbog preporuke bankama da jačaju lokalne izvore financiranja", rekla je za Poslovni dnevnik članica Uprave VB Investa Ivana Barać. Novčani fond VB Investa upravlja sa 185 milijuna kuna, a početkom godine zabilježio je manji odljev, no u posljednja dva mjeseca imovina se ipak stabilizirala.

Konzultant Damir Novotny ne vjeruje da je realna veća promjena strukture štednje. "Ulaskom u Europsku uniju pojačat će se pozitivno raspoloženje prema euru što će se preliti i na štednju u toj valuti, a kretanja u međuvremenu su dnevne oscilacije ovisne o klizanju tečaja i situaciji u eurozoni", kaže Novotny. Depoziti stanovništva nastavljaju trend blagog rasta. Na kraju siječnja 2012. iznosili su 149,9 milijardi kuna (0,5% više), dok su depoziti tvrtki u kontinuiranom padu od 2008. i trenutno se nalaze na razini od 27 milijardi kuna, što je za 5,8 milijardi kuna manje nego prije krize.