Stiže novi narodni trezorac vrijedan 1,2 milijarde eura, prinos 3,15 posto

Za dva tjedna državi na naplatu stiže 1,13 milijardi eura vrijedno izdanje trezorskih zapisa (TZ) iz lanjskog studenoga, u kojemu su građani participirali više od milijardu eura. S obzirom na skoro dospijeće Ministarstvo financija već sutra kreće s ponudom upisa novih “trezoraca”.

Najavio je to ministar financija Marko Primorac u okviru svog izlaganja na tradicionalnom godišnjem savjetovanju Hrvatskog društva ekonomista u Opatiji.

Planirani iznos novog izdanja je 1,2 milijarde eura, a ministar je najavio i da će godišnji prinos za male ulagatelje (za koje se on utvrđuje unaprijed, za razliku od aukcijskog modela u slučaju velikih investitora) ovaj put biti 3,15 posto.

Nešto niži prinos
To je nešto niže nego u slučaju dospijevajućih zapisa koji su građanima nosili kamatnu stopu od 3,75 posto (za velike je prinos bio nešto nižih 3,65%). Budući da se kamata kod “trezoraca” obračunava već pri uplatama (kroz upisnu cijenu koja je za vrijednost kamate niža od nominalnog pri isplati), za skoru isplatu ukupno milijardu eura građani su pri kupnji tih zapisa uplatili nešto manje od 970 milijuna eura.

Novi tzv. narodni trezorci imaju nešto niži prinos nego prije godinu dana jer su u međuvremenu slijedom pada referentnih kamatnih stopa Europske središnje banke (u tri koraka spuštanja ključnih kamatnjaka npr. depozitna stopa spuštena je za 0,75 postotnih bodova) pali i tržišni prinosi.

No, i novo izdanje TZ-a u usporedbi sa standardnom ponudom kamatnih stopa na bankovna oročenja građana znači mogućnost ostvarenja boljeg prinosa. Prema HNB-ovoj informativnoj listi ponuda banaka na 12-mjesečna oročenja depozita, kamatne stope u bankama trenutno se kreću u rasponu od 0,8 do 2,8 posto. Usto, dohoci od kamata na bankovna oročenja su oporeziva (12 posto), dok kod ulaganja u državni dug nisu.

Ponuda upisa za građane, već uobičajeno, predviđena je kao prvi krug u trajanju od tjedan dana (do idućeg petka), nakon čega će dan poslije priliku za upis dobiti tzv. kvalificirani ulagatelji. Novo izdanje namijenjeno je i novim i postojećim ulagateljima. U izdanju dospijevajućih zapisa sudjelovalo je bilo 36,6 tisuća građana, a onima među njima koji žele uložiti i u nove, to će biti pojednostavljeno time što će pri upisu samo prijaviti namjeru reinvestiranja (prije dospijeća).

Mobilizirano 4 mlrd. eura
“Želimo zadržati postojeću bazu ulagača među građanima”, istaknuo je ministar Primorac govoreći o tehničkom unaprjeđenju sustava i pozivajući na upis novih trezorskih zapisa. U dosadašnjih šest državnih izdanja, što narodnih obveznica što TZ-a, mobilizirane su, kaže, četiri milijarde eura štednje građana iz banaka, a time je građanima zapravo preusmjereno i preko 200 milijuna eura dobiti banaka. Ministar je na opatijskoj konferenciji rekao i kako se trenutno radi na mjerama oko bankovnih naknada, rekavši kako se nada da će i guverner Vujčić “tu biti rječit”.

Uvodna izlaganja o ekonomskoj budućnosti i održivosti gospodarskog rasta Hrvatske održali su Darko Tipurić i Željko Lovrinčević. Dinamika (pri)rasta hrvatskog BDP-a približno je jednaka neto priljevu sredstava EU. Drugim riječima, ta dinamika nije rezultat tehnoloških iskoraka i poboljšanja strukture rasta, kaže Lovrinčević, dodajući kako nam je stopa rasta BDP-a više-manje istovjetna rastu zaposlenosti što, pak, govori da produktivnost zapravo ne raste.

S tim u vezi napominje i kako više od 60 posto novog zapošljavanja čine strani radnici, odnosno migranti. Upozorio je kako sve to treba imati na umu i s obzirom na to da je priljev EU sredstava još pri vrhuncu, ali da će za koju godinu polako padati. To, kaže, samo dodatno naglašava važnost da se u međuvremenu energija više usmjeri na tehnološki razvoj i poboljšanje produktivnosti.