Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

08 Velj 2022

Što će biti s kreditima građana nakon uvođenja eura: Stiglo važno objašnjenje o kamatama, nekima bi se mogle promijeniti

Izvor: novac.jutarnji.hr · Autor: jutarnji.hr  

Što će biti s kreditima građana nakon uvođenja eura: Stiglo važno objašnjenje o kamatama, nekima bi se mogle promijeniti

Nakon uvođenja eura u Hrvatskoj, svi kunski depoziti i krediti, što uključuje čiste kunske i kunske uz valutnu klauzulu u euru (što je većina kredita), konvertirat će se u euro po fiksnom tečaju, najvjerojatnije uz 7,5345 kune za euro, piše Novi list.

Ako je riječ o kunskim kreditima s fiksnim kamatama, a takvih je u portfeljima banaka trenutno oko 38 posto, konvertira se glavnica, a kamata ostaje ista.

Ako je pak riječ o kunskim kreditima uz promjenjivu stopu koja je vezana uz Nacionalnu referentnu stopu (NRS) za kune, tu će morati doći do stanovite prilagodbe, no konačna kamatna stopa za korisnike ovih kredita bit će ili jednaka, ili čak niža od ranije ugovorene, piše Novi list.

Promjenjive stope se sastoje od promjenjive kamate kao baze (ovdje je to bio NRS za kune koji nestaje) te fiksne marže. NRS za kune zamijenit će se privremenim NRS-om za eure. Marža će se prilagoditi, ali tako da potrošači ne budu zakinuti.

U Hrvatskoj narodnoj banci pojašnjavaju da će prilagodba fiksne marže biti potrebna jedino u slučaju da privremeni NRS bude viši od ugovorenog NRS-a za isto obračunsko razdoblje.

- Naime, ako privremeni NRS bude viši, vjerovnik će fiksnu maržu trebati smanjiti za iznos razlike između privremenog i ugovorenog NRS-a kako kamatna stopa koju plaća klijent ne bi porasla. S druge strane, ako privremeni NRS bude niži od ugovorenog NRS-a, smanjenje fiksne marže neće biti potrebno jer će se ukupna kamatna stopa koju plaća klijent smanjiti kao rezultat zamjene ugovorenog NRS-a (nižim) privremenim NRS-om. Navedena modifikacija NRS-a, kako je definirano člankom 53. nacrta prijedloga Zakona o uvođenju eura, predviđena je u cilju zaštite potrošača, kako se financijski položaj dužnika ne bi pogoršao, odnosno kako dužnik ne bi uslijed uvođenja bio u financijski nepovoljnijem položaju nego što bi bio da euro nije uveden, tumače u HNB-u.

Na pitanje do kada će uopće postojati NRS za eure, kao neka 'hrvatska inačica euribora', u HNB-u odgovaraju da će se privremeni NRS koristiti samo za potrebe inicijalnog određivanja visine kamatne stope na kredite stanovništvu na datum uvođenja eura.

- Kod svakog sljedećeg izračuna kamatne stope nakon datuma uvođenja eura koristit će se NRS za eure koji će objavljivati HNB. Budući da se NRS objavljuje s vremenskim odmakom, u početku će taj NRS za eure obuhvaćati i kunske i eurske izvore sredstava iz razdoblja prije datuma uvođenja eura. Kako vrijeme bude odmicalo, iz izračuna NRS-a će iščeznuti kunski i eurski izvori sredstava iz razdoblja prije uvođenja eura, pa će NRS obuhvaćati isključivo eurske izvore sredstava nakon datuma uvođenja eura. NRS za eure objavljivat će se do daljnjega u svrhu osiguranja kontinuiteta ugovora za kredite odobrene prije datuma uvođenja eura. Međutim, nakon datuma uvođenja eura novi krediti s promjenjivom kamatnom stopom neće se smjeti vezati uz NRS, nego isključivo uz euribor, potvrdio je HNB.

Dakle, novi krediti s promjenjivom stopom (tko ih odabere), kada uđemo u eurozonu, automatski će se morati vezati uz referentni kamatnjak eurozone - euribor, te odmah 'hvataju vlak' s eventualnim (i očekivanim) podizanjem ključnih kamata u eurozoni.

Više neće biti mogućnosti vezivanja promjenjive kamate uz našu nacionalnu referentnu stopu (jer ona nestaje za nove kredite), koja je i do sada slijedila euribor, ali ipak s određenim zakašnjenjem. NRS za euro, koji ostaje u bazi starih kredita, i dalje će s određenim odmakom kasniti za euriborom, ali će ta korelacija jačati.


Komentari članka

Vezani članci

Kreće VoP: Od 9. listopada banke će detaljnije provjeravati račune

16.10.2025.

Od 9. listopada 2025., u svim državama članicama EU-a, uključujući i Hrvatsku, starta nova zakonska obveza o regulaciji plaćanja, nazvana VoP (Verification of Payee).

Nova zakonska odredba Fiskalizacija 2.0: evo što svaki poduzetnik mora znati

14.10.2025.

Fiskalizacija 2.0 je nova zakonska odredba, odnosno dopuna i modernizacija postojećeg Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom. Ova zakonska promjena donosi brojne novosti za sve poduzetnike, stoga smo u nastavku izdvojili ključne informacije koje svaki

Porezna kasni s rješenjima: većina građana primit će ih tek 2026.

14.10.2025.

Iako su rješenja o porezu bila najavljena za rujan, prva stižu ovaj tjedan, dio će kasniti do 2026., a pojedine su ih općine već poslale

Za dva dana stiže ogromna promjena u bankarsko poslovanje u cijeloj Europi. Donosimo sve detalje

12.10.2025.

Istodobno s potpunom dostupnošću instant plaćanja uvodi se i Usluga provjere primatelja plaćanja (Verification of Payee – VoP), a VoP omogućuje platiteljima provjeru podudara li se ime i prezime ili naziv primatelja s vlasnikom IBAN-a

Padaju povijesni rekordi: Zlato probilo granicu od 4000 dolara

08.10.2025.

Cijena zlata po prvi put u povijesti probila je granicu od 4000 dolara po unci, čime je dosegnula novu prekretnicu u svijetu financija. Na američkom tržištu terminskih ugovora zlato je u utorak zatvorilo na razini od 4004,40 dolara po unci, a tijekom dana

Tag cloud

  1. 2789 članka imaju tag turizam
  2. 2642 članka imaju tag hrvatska
  3. 1759 članka imaju tag svijet
  4. 1438 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 1966 članka imaju tag financije
  6. 1538 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 1633 članka imaju tag izvoz
  8. 1374 članka imaju tag ict
  9. 1305 članka imaju tag trgovina
  10. 1223 članka imaju tag investicije
  11. 1296 članka imaju tag industrija
  12. 1068 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1051 članka imaju tag menadžment
  14. 1166 članka imaju tag EU
  15. 859 članka imaju tag poduzetništvo
  16. 659 članka imaju tag opg
  17. 786 članka imaju tag maloprodaja
  18. 537 članka imaju tag poticaji
  19. 666 članka imaju tag tehnologija
  20. 702 članka imaju tag marketing
  21. 458 članka imaju tag koronavirus
  22. 392 članka imaju tag potpore
  23. 965 članka imaju tag kriza
  24. 502 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 513 članka imaju tag eu fondovi
  26. 526 članka imaju tag porezi
  27. 482 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 493 članka imaju tag prehrambena industrija
  29. 523 članka imaju tag obrazovanje
  30. 431 članka imaju tag osijek
  31. 539 članka imaju tag krediti
  32. 433 članka imaju tag start up
  33. 505 članka imaju tag dzs
  34. 447 članka imaju tag energetika
  35. 460 članka imaju tag BDP
  36. 414 članka imaju tag hnb
  37. 421 članka imaju tag vlada
  38. 341 članka imaju tag hgk
  39. 440 članka imaju tag banke
  40. 338 članka imaju tag agrokor