Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

08 Velj 2022

Što će biti s kreditima građana nakon uvođenja eura: Stiglo važno objašnjenje o kamatama, nekima bi se mogle promijeniti

Izvor: novac.jutarnji.hr · Autor: jutarnji.hr  

Što će biti s kreditima građana nakon uvođenja eura: Stiglo važno objašnjenje o kamatama, nekima bi se mogle promijeniti

Nakon uvođenja eura u Hrvatskoj, svi kunski depoziti i krediti, što uključuje čiste kunske i kunske uz valutnu klauzulu u euru (što je većina kredita), konvertirat će se u euro po fiksnom tečaju, najvjerojatnije uz 7,5345 kune za euro, piše Novi list.

Ako je riječ o kunskim kreditima s fiksnim kamatama, a takvih je u portfeljima banaka trenutno oko 38 posto, konvertira se glavnica, a kamata ostaje ista.

Ako je pak riječ o kunskim kreditima uz promjenjivu stopu koja je vezana uz Nacionalnu referentnu stopu (NRS) za kune, tu će morati doći do stanovite prilagodbe, no konačna kamatna stopa za korisnike ovih kredita bit će ili jednaka, ili čak niža od ranije ugovorene, piše Novi list.

Promjenjive stope se sastoje od promjenjive kamate kao baze (ovdje je to bio NRS za kune koji nestaje) te fiksne marže. NRS za kune zamijenit će se privremenim NRS-om za eure. Marža će se prilagoditi, ali tako da potrošači ne budu zakinuti.

U Hrvatskoj narodnoj banci pojašnjavaju da će prilagodba fiksne marže biti potrebna jedino u slučaju da privremeni NRS bude viši od ugovorenog NRS-a za isto obračunsko razdoblje.

- Naime, ako privremeni NRS bude viši, vjerovnik će fiksnu maržu trebati smanjiti za iznos razlike između privremenog i ugovorenog NRS-a kako kamatna stopa koju plaća klijent ne bi porasla. S druge strane, ako privremeni NRS bude niži od ugovorenog NRS-a, smanjenje fiksne marže neće biti potrebno jer će se ukupna kamatna stopa koju plaća klijent smanjiti kao rezultat zamjene ugovorenog NRS-a (nižim) privremenim NRS-om. Navedena modifikacija NRS-a, kako je definirano člankom 53. nacrta prijedloga Zakona o uvođenju eura, predviđena je u cilju zaštite potrošača, kako se financijski položaj dužnika ne bi pogoršao, odnosno kako dužnik ne bi uslijed uvođenja bio u financijski nepovoljnijem položaju nego što bi bio da euro nije uveden, tumače u HNB-u.

Na pitanje do kada će uopće postojati NRS za eure, kao neka 'hrvatska inačica euribora', u HNB-u odgovaraju da će se privremeni NRS koristiti samo za potrebe inicijalnog određivanja visine kamatne stope na kredite stanovništvu na datum uvođenja eura.

- Kod svakog sljedećeg izračuna kamatne stope nakon datuma uvođenja eura koristit će se NRS za eure koji će objavljivati HNB. Budući da se NRS objavljuje s vremenskim odmakom, u početku će taj NRS za eure obuhvaćati i kunske i eurske izvore sredstava iz razdoblja prije datuma uvođenja eura. Kako vrijeme bude odmicalo, iz izračuna NRS-a će iščeznuti kunski i eurski izvori sredstava iz razdoblja prije uvođenja eura, pa će NRS obuhvaćati isključivo eurske izvore sredstava nakon datuma uvođenja eura. NRS za eure objavljivat će se do daljnjega u svrhu osiguranja kontinuiteta ugovora za kredite odobrene prije datuma uvođenja eura. Međutim, nakon datuma uvođenja eura novi krediti s promjenjivom kamatnom stopom neće se smjeti vezati uz NRS, nego isključivo uz euribor, potvrdio je HNB.

Dakle, novi krediti s promjenjivom stopom (tko ih odabere), kada uđemo u eurozonu, automatski će se morati vezati uz referentni kamatnjak eurozone - euribor, te odmah 'hvataju vlak' s eventualnim (i očekivanim) podizanjem ključnih kamata u eurozoni.

Više neće biti mogućnosti vezivanja promjenjive kamate uz našu nacionalnu referentnu stopu (jer ona nestaje za nove kredite), koja je i do sada slijedila euribor, ali ipak s određenim zakašnjenjem. NRS za euro, koji ostaje u bazi starih kredita, i dalje će s određenim odmakom kasniti za euriborom, ali će ta korelacija jačati.


Komentari članka

Vezani članci

Ekonomija sladoleda: Koliko treba raditi za jednu kuglicu?

06.08.2026.

Koliko je kuglica sladoleda doista skupa ne ovisi samo o njezinoj cijeni, nego i o tome koliko prosječan građanin mora raditi da bi je mogao kupiti

Fiskalizacija 2.0: Od 2027. i paušalci moraju izdavati eRačune

27.07.2026.

Od 1. siječnja 2027. i poduzetnici izvan sustava PDV-a, obrtnici, paušalci i proračunski korisnici moraju izdavati i fiskalizirati eRačune

Kako do dijela od 47 milijuna eura, dosad najpovoljnijeg izvora financiranja za poljoprivrednike?

19.07.2026.

Najavljene zajmove i kredite s kapitalnim rabatom odnosno onih s otpisom dijela glavnice, ukupne vrijednosti 47 milijuna eura, komentirala je za Agroklub Ana-Marija Špicnagel, konzultantica s gotovo 15 godina iskustva u pripremi i provedbi EU projekata u

HUP protiv poreza na ekstraprofit: Kažnjava se poduzetnički rizik i uspjeh

26.06.2026.

Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) upozorava u četvrtak kako bi uvođenje poreza na prekomjernu dobit poslalo negativan signal domaćim i stranim investitorima, dok Hrvatska dovršava proces pristupanja OECD-u.

Istarski poduzetnici zatražili više od 28 milijuna eura kredita, dio sredstava već je gotovo potrošen

26.06.2026.

Kroz kreditnu liniju "Poduzetnik Istarska županija 2025." dosad je obrađen 151 zahtjev za dodjelom poduzetničkih kredita i zatražen iznos veći od 28,1 milijuna eura, izvijestila je u četvrtak Istarska razvojna agencija IDA.

Tag cloud

  1. 2899 članka imaju tag turizam
  2. 2734 članka imaju tag hrvatska
  3. 1520 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1823 članka imaju tag svijet
  5. 1406 članka imaju tag ict
  6. 1584 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2011 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1665 članka imaju tag izvoz
  10. 1324 članka imaju tag trgovina
  11. 1364 članka imaju tag industrija
  12. 1265 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1091 članka imaju tag menadžment
  15. 705 članka imaju tag tehnologija
  16. 1188 članka imaju tag EU
  17. 876 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 698 članka imaju tag opg
  19. 464 članka imaju tag BDP
  20. 545 članka imaju tag porezi
  21. 372 članka imaju tag kompanije
  22. 795 članka imaju tag maloprodaja
  23. 561 članka imaju tag poticaji
  24. 711 članka imaju tag marketing
  25. 410 članka imaju tag potpore
  26. 527 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 430 članka imaju tag vlada
  28. 462 članka imaju tag start up
  29. 458 članka imaju tag koronavirus
  30. 374 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  31. 516 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 496 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 533 članka imaju tag obrazovanje
  35. 438 članka imaju tag osijek
  36. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 516 članka imaju tag dzs
  38. 456 članka imaju tag energetika
  39. 419 članka imaju tag hnb
  40. 347 članka imaju tag hgk