Što donose izmjene Zakona o obrtu

Izmjene Zakona o obrtu napokon su upućene u saborsku proceduru. Time bi se trebao uspostaviti kvalitetniji model obrazovanja za obrtnička zanimanja u skladu s potrebama gospodarstva i tržišta rada. Jedna je to samo novina od izmjena postojećeg Zakona iz 2013. koje bi trebale biti usvojene do kraja godine

Posjetili smo strojarsku radionicu u Bjelovaru. Imaju posla preko glave. Metalnu galanteriju izvoze na Island, u Litvu i Ganu. Nedostaju, međutim, kvalificirani radnici jer neka obrtnička zanimanja jednostavno izumiru. Vlasnik Mato Ervojić kaže kako nema pravih majstora. Izumrli su alatničari i još neka zanimanja koja njima trebaju - svi se obučavaju u radioni.

Strukovni kurikul prelazi u Ministarstvo gospodarstva

Takvoj praksi moglo bi odzvoniti. Strukovni kurikul za obrtnička zanimanja iz nadležnosti Ministarstva obrazovanja prelazi Ministarstvu gospodasrtva - što itekako podržava Hrvatska obrtnička komora. U Hrvatskoj trenutačno radi gotovo 70 tisuća stranih radnika i krajnje je vrijeme da promijenimo obrtničke obrazovne programe. Prema izmjenama Zakona o obrtu, ministar gospodarstva odlučivat će o strukturi upisa učenika za obrtnička zanimanja, a povisit će se i bodovni prag za upis u strukovne škole.

Oko 84 tisuće naših obrtnika profitirat će i drugim novinama u Zakonu o obrtu. Primjerice, jedan automehaničar ukoliko je završio strukovnu školu u toj struci i ima 15 godina staža, neće više biti obavezan polagati majstorski ispit kako bi mogao otvoriti obrt. I ugostitelji su zadovoljni. Produljuje se obavljanje sezonskog obrta sa šest na devet mjeseci.

U Splitsko-dalmatinskoj županiji raste i broj obrtnika, sada ih je više od 10 i pol tisuća. Zato svi pozdravljaju izmjene zakona kojima će baš gospodarstvo više utjecati na obrazovanje budućih obrtnika. Određivat će upisne kvote, određivati strukovni kurikulum, osiguravati praksu i provoditi naučničke ispite.

Nakon 15 godina, bez obveze polaganja majstorskog ispita

Još lani je u strukovnim školama Splitsko-dalmatinske županije prazno ostalo gotovo pola mjesta. Ove godine - popunjeno je 90 posto obrtničkih razreda. U Omišu su ostala neupisana 3 konobara, U Splitu 5 zidara i 3 soboslikara i u Klesarskoj školi je ostalo neupisano 7 ili 12 mjesta. Očekuje se i lakši pristup tržištu rada jer će svi oni s odgovarajućim strukovnim obrazovanjem moći registrirati obrt i bez polaganja majstorskog ispita, ako imaju najmanje 15 godina radnog iskustva na tom poslu.