Što donosi novi model oporezivanja nekretnina? Ekspertica za poreze analizira za Forbes

Želi se promijeniti sadašnji sustav oporezivanja nekretnina po kvadraturi na oporezivanje po vrijednosti, komentira za FORBES Hrvatska Helena Schmidt, voditeljica hrvatskog ureda Deloittea i partnerica u Odjelu poreza, što otvara pitanje utvrđivanja vrijednosti nekretnina. Ministar financija Marko Primorac je tu transformaciju najavio kao postepeni proces, u kojem će se na koncu manje oporezivati rad

Za desetak ili 15-ak dana bi, kako nam kažu u Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, trebao biti završen i predstavljen novi nacionalni plan stambene politike, a kako je već ranije u izjavama za medije najavljivao ministar Branko Bačić, on će uključivati i mjere za oporezivanje na stotine tisuća praznih stanova.

Cilj je aktivacija 400 tisuća praznih stanova
Kako nam objašnjavaju u Ministarstvu, razrada samog modela još je u tijeku, a cilj je da se te prazne stanove stavi na tržište, odnosno „aktivira“, kako bi sadašnje visoke cijene najma počele padati.

Bačić je u javnim istupima koristio podatak o 400 tisuća praznih stanova, što je proizašlo iz HEP-ove evidencije o brojilima koja pokazuju da u tim nekretninama nitko ne troši električnu energiju, od čega 54 tisuće u Zagrebu. Podaci pak iz popisa stanovništva govore o skoro 600 tisuća praznih nekretnina u zemlji.

U ponedjeljak se u priču o porezu na nekretnine, posebno na prazne stanove, uključio i ministar financija Marko Primorac, odgovarajući na pitanja novinara.

Porez na kuće za odmor vrijedi i za prazne stanove
Objašnjavao je, prvo, da u Hrvatskoj i sada postoji način da jedinice lokalne samouprave oporezuju prazne stanove – preko postojećeg poreza na kuće za odmor. Kako je rekao, njime je obuhvaćena svaka građevina koja se koristi povremeno ili sezonski, odnosno vrijedi za sve nekretnine osim onih u kojima je netko prijavljen i živi te onih koje su u trajnom najmu. Drugim riječima, taj porez treba promijeniti ime i potom treba pojasniti lokalnim vlastima da se ne odnosi samo na kuće ili samo na kuće na moru. Podsjetio je da je od početka ove godine povećan i limit za utvrđivanje poreza na kuće za odmor na pet eura po četvornom metru.

Na koncu, najavio je novi smjer oporezivanja nekretnina, to jest izjavio da porezni sustav treba doživjeti transformaciju prema intenzivnijem oporezivanju nekretnina, a manjem oporezivanju rada, no to će ići postupno. U detalje nije ulazio.

“Mi porez na nekretnine imamo, no on nije u onakvom željenom obliku kakav bi mi htjeli da bude”, rekao je, dodavši da je cilj da se porez obračunava s obzirom na vrijednost nekretnine, a ne njenu kvadraturu, kako ga je prenijela Hina.

Porez od 5 eura po kvadratu na Jadranu
Trenutno porez na kuće za odmor ima 450 gradova i općina, kako piše Večernji list (dok 96 lokalnih jedinica taj porez ne naplaćuje), a u 2022. godini je naplaćeno tek 21,76 milijuna eura, uglavnom na moru. Maksimalnih pet eura po četvornom metru uvelo je ove godine 60-ak gradova, a najniži iznos tog poreza je predviđen u iznosu 0,6 eura po četvornom metru.

„Gledajući iznose koje su jedinice lokalne samouprave odredile, vidi se da su iznosi viši u turistički atraktivnim odredištima“, kaže za FORBES Hrvatska Helena Schmidt, voditeljica hrvatskog ureda Deloittea i partnerica u Odjelu poreza.

Napominje da je kuća za odmor svaka zgrada ili dio zgrade ili stan koji se koriste povremeno ili sezonski, a porez na kuće se ne plaća u slučaju kada nekretnina služi za potrebe stanovanja ili u slučaju da se može dokazati da se kućom koristi tijekom cijele godine, primjerice kuće i stanovi koji se iznajmljuju za trajno stanovanje, na koje se plaća porez na dohodak po osnovi dohotka od najma (bilo u mjesečnom iznosu po rješenju Porezne uprave, bilo prema pravilima oporezivanja dohotka od samostalne djelatnosti).

A kako utvrditi vrijednost nekretnine za oporezivanje?
Dodaje da su zadnjih par godina nekretnine postale imovina koja služi očuvanju vrijednosti novca, a rast cijena nekretnina je nekretnine učinio zanimljivim investicijskim alatom što je sve rezultiralo porastom cijena nekretnina i povećanjem broja praznih nekretnina. „U praksi, mada nitko ne živi u danoj nekretnini, one često ne podliježu nikakvom oporezivanju jer je formalno netko prijavljen u nekretnini“, napominje.

Zamolili smo je za ocjenu najnovijih izjava ministra Primorca iz kojih je, kaže, vidljivo da se želi promijeniti sadašnji sustav oporezivanja po kvadraturi na oporezivanje po vrijednosti.

„S jedne strane, to ima smisla jer u određenim regijama Republike Hrvatske nekretnine nemaju veliku vrijednost, niti ih je moguće prodati, međutim, to otvara pitanje utvrđivanja vrijednosti nekretnina za potrebe oporezivanja. Zasad je teško komentirati bilo što jer nije poznato u kojem točno smjeru će ići promjene, ali je vidljivo da je identificiran problem stambene politike, stanova koji služe kao investicijski alati, a također i određen nesrazmjer između oporezivanja rada i imovine. U svakom slučaju pozdravljamo mjere koje će doprinijeti pravednijem poreznom sustavu“, zaključuje Schmidt.