Što donosi ukidanje nulte stope PDV-a?

Hrvatska je do ulaska u Europsku uniju dužna ukinuti nultu stopu PDV-a na kruh, mlijeko, lijekove, ortopedska pomagala i knjige i na te proizvode morat će naplaćivati barem pet posto poreza. Iako je do toga još podosta vremena Vlada, kako tvrde pojedini izvori, već razmišlja o promjeni u sustavu naplate PDV-a.

Kalkulira se da bi na proračun utjecalo uvođenje takozvane međustope od deset posto na te proizvode, ali i smanjenje poreza s 23 na deset posto kad je u pitanju, primjerice, dječja hrana, pelene te meso i mesne prerađevine. Kako bi se takve promjene odrazile na standard građana, upitali smo Gorana Bakulu, gospodarskog savjetnika Nezavisnog hrvatskog sindikata, koji, među ostalim, svaki mjesec izračunava i sindikalnu potrošačku košaricu, a koja je u Puli teška više od sedam tisuća kuna te je najskuplja u Hrvatskoj. Jer, iako bi se poskupljenjem kruha i lijekova dodatno opteretili svi građani, s druge bi se strane pojeftinjenjem potrepština za djecu rasteretili roditelji, i to najviše oni s više male djece. Kategorija koja bi svakako osjetila značajan pad standarda jesu stariji, bolesni i nemoćni koji bi iz svojih malih mirovina trebali dodatno trošiti na lijekove i ortopedska pomagala.

No, evo što o svemu veli Bakula. - Ne bi trebalo dirati PDV na kruh, mlijeko, lijekove i knjige, koliko god je to moguće. I druge zemlje imaju izdiferencirane stope, odnosno nekoliko stopa, što ne odgovara EU-u, iako su članicama postale daleko prije nas. To znači da je politika ta koja mora znati pojasniti Europskoj uniji da je ovakva porezna politika kod nas trenutno nužna, kaže Bakula. Po njemu, teško je reći koliko bi ukidanje nulte stope na pojedine proizvode dodatno poskupilo sindikalnu košaricu budući da PDV nije jedini čimbenik koji utječe na košaricu, a lijekovi i knjige u njoj nisu niti sadržani. On ističe da košarica, osim povremeno i u posebnim dodacima, nema troškove obrazovanja i zdravstva, a u troškovima kulture odabir je na nekim drugim stavkama. S druge strane, a to je i najbitnije, veli da, ako govorimo o poskupljenjima, ne znamo niti koliko bi se cijene povećale, ako uopće i bi. Bakula nadalje veli da bi s ovakvim poreznim promjenama najugroženije bile kategorije stanovništva s najnižim primanjima i one koje imaju više troškove za zdravlje.