Što je novo u Zakonu o porezu na dobit i Zakonu o porezu na promet nekretnina?

Od ulaska u Europsku Uniju, svaka promjena europskog zakonodavstva utječe na promjene tuzemnih poreznih propisa. Direktive predstavljaju tzv. sekundarne izvore prava i svaka usvojena Direktiva obvezuje države članice EU-a na odgovarajuću harmonizaciju domaćeg s europskim pravom. Uskoro se, iz tog razloga, spremaju izmjene i dopune Zakona o porezu na dobit, Zakona o porezu na promet nekretnina, Zakona o porezu na dodanu vrijednost te Zakona o porezu na dohodak. U nastavku donosimo izmjene odredbi Zakona o porezu na dobit i Zakona o porezu na promet nekretnina.

Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit

Reinvestirana dobit

Jedna od većih i važnijih promjena nacrta novog Zakona vezana je za reinvestiranu dobit. Smanjenje porezne osnovice od stupanja na snagu novog Zakona bit će moguće samo u slučaju investiranja u dugotrajnu imovinu, uz uvjet očuvanja postojećih radnih mjesta, odnosno radnika, najmanje dvije godine nakon godine u kojoj je izvršeno reinvestiranje dobiti.

Iz nacrta zakonske izmjene još nije izvjesno da li se pod pojmom dugotrajna imovina podrazumijeva samo dugotrajna materijalna imovina (strojevi, oprema, nekretnine i slično) ili će u smislu korištenja olakšice biti prihvatljivo uložiti u kupnju firme što predstavlja dugotrajnu financijsku imovinu.

Sama odredba o reinvestiranoj dobiti stupa na snagu tek za prijavu poreza na dobit 2015.

Obvezan prelazak na sustav poreza na dobit za obrtnike i samostalne djelatnosti

Novim odredbama prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit mijenja se trenutak kada porezni obveznik fizička osoba, koja ostvaruje dohodak od obrta i s obrtom izjednačenih djelatnosti obvezno prelazi na sustav plaćanja poreza na dobit i vođenja dvojnog knjigovodstva.

Za ulazak fizičkih osoba poduzetnika u sustav poreza na dobit po trenutno važećem Zakonu bilo je potrebno ispuniti jedan od četiri kriterija (ukupni primitak, dohodak, dugotrajna imovina i prosječni broj zaposlenih). Prema prijedlogu novog Zakona, ulazak se ostvaruje ispunjavanjem kriterija ukupnog primitka u navedenom iznosu ili ispunjenjem dva od tri preostala kriterija. Također, vrijednost ukupnog primitka povećava se s 2.000.000,00 kuna na 3.000.000,00 kuna.

Neoporezivanje primljenih dividendi i udjela u dobiti (prihoda od istih)

Nadalje, važne promjene odnose se i na smanjenje porezne osnovice. Poreznu osnovicu će tako biti moguće umanjiti samo za prihode od dividendi i udjele u dobiti kojima isplatitelj nije mogao iskazati porezno priznate rashode, odnosno koristiti ih kao odbitke. Navedena promjena je vjerojatno vezana za zadnja nastojanja međunarodne stručne javnosti da izbjegne dvostruko neoporezivanje istih stavki.

Sve odredbe primijenit će se u prijavi poreza na dobit za 2014. godinu, osim odredbi vezanih za smanjenje porezne osnovice temeljem reinvestirane dobiti koje će se primjenjivati u prijavi poreza na dobit za 2015. godinu.

Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na promet nekretnina

Podjela nekretnina

Prema konačnom prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na promet nekretnina, Zakon više ne razlikuje „stare“ i novosagrađene nekretnine, već se iste dijele na one na koje se plaća porez na dodanu vrijednost (PDV) i one koje su oslobođene plaćanja PDV-a. Na temelju navedenoga, od oporezivanja porezom na promet nekretnina se izuzimaju sve isporuke nekretnina na koje se plaća PDV.

Definicija porezne osnovice

Dodatno, proširena je definicija porezne osnovice. Ako je prodavatelj poduzetnik, ili druga osoba obveznik poreza na dobit, kao porezna osnovica za oporezivanje nekretnine uzima se fer vrijednost nekretnina navedena u financijskim izvještajima i poslovnim knjigama prema modelu revalorizacije u trenutku nastanka porezne obveze ili naknada iz isprave o stjecanju, ovisno o tome koja je viša.

Evidencija prometa nekretnina

Novost je također da Porezna uprava vodi evidenciju prometa nekretnina u kojoj evidentira prosječne cijene nekretnina koje imaju svrhu određivanja vrijednosti nekretnina na određenom području u slučajevima kada se iste prodaju/kupuju po cijeni nižoj od tržišne.

Nove odredbe bit će u primjeni od 1. siječnja 2015. godine. Za sve sklopljene ugovore i druge isprave o stjecanju nekretnina, odnosno na sve odluke koje su postale pravomoćne do 31. prosinca 2014. godine, porez na promet nekretnina utvrdit će se po odredbama trenutno važećeg Zakona o porezu na promet nekretnina, neovisno o statusu porezne prijave.

Zaključak

Zakon o porezu na dobit bit će usklađen s Direktivom Vijeća 2014/86/EU. Najznačajnija promjena, o kojoj je bilo govora i ranije, je ukidanje poreznog oslobođenja za reinvestiranu dobit. Točnije, dobit će biti moguće neoporezivo reinvestirati, samo u slučaju ulaganja te dobiti u dugotrajnu imovinu i očuvanja postojećih radnih mjesta najmanje dvije godine. Navedeno će mnogim poreznim obveznicima koji su koristili tu poreznu olakšicu stvoriti nove novčane izdatke u obliku poreza na dobit po stopi od 20%, ako se propisani uvjeti neće ispuniti.

Vezano za Zakon o porezu na promet nekretnina, najvažnija promjena vezana je za predmet oporezivanja. Naime, tog poreza neće biti oslobođene samo novosagrađene građevine koje se oporezuju prema Zakonu o porezu na dodanu vrijednost, već sve nekretnine koje se oporezuju PDV-om, a o čemu ćemo detaljnije pisati u narednim tekstovima. Ono što je bitno poreznim obveznicima je vrednovanje nekretnina koje kao imovinu vode u bilancama.

Budući da će se većina novih odredbi početi primjenjivati već od 2015. godine, snažno preporučujemo poduzetnicima, ali i svima koje ovi Zakoni zahvaćaju, da se počnu prilagođavati i pripremati za izmjene predmetnih propisa.