Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

22 Tra 2021

Što je SPAC i zašto Mate Rimac o njemu razmišlja

Izvor: www.lider.media · Autor: Domagoj Mataić  

Što je SPAC i zašto Mate Rimac o njemu razmišlja

Prema mišljenju tržišnih analitičara 2021. godina je godina SPAC-a. SPAC (special purpose acquisition company) je subjekt kojim se javno trguje i koji postoji isključivo radi prikupljanja novca i stjecanje postojećih privatnih poduzeća, a nedavno ga je Mate Rimac, o čemu smo i pisali, u intervju za Bloomberg spominjao kao opciju izlaska na burzu. Naime, SPAC je puno jeftiniji i jamči brži izlazak na burzu od IPO-a, ali donosi i više rizika. Primjerice, dionice startupa Nikola Corporation su nakon izlaska na burzu putem SPAC-a pale s 80 dolara na današnjih 11.

SPAC-ovi postoje već desetljećima i često su služili kao posljednja utočišta za male tvrtke koje bi inače imale problema s prikupljanjem novca na otvorenom tržištu. No, nedavno su postali sve prisutniji zbog ekstremne nestabilnosti tržišta uzrokovane globalnom pandemijom.

Što je SPAC i kako funkcionira?
U doslovnom prijevodu, poduzeće za akvizicije s posebnom namjenom, u osnovi je fiktivna tvrtka (ne bavi se aktivnom poslovnom djelatnošću) koju su osnovali ulagači s isključivom svrhom prikupljanja novca putem IPO-a kako bi na kraju preuzeli drugo poduzeće.

Obično SPAC stvara ili sponzorira tim institucionalnih ulagača, profesionalni investitori s Wall Streeta, iz svijeta private equity ili hedge fondova, dok su čak i visoko profilni izvršni direktori poput Richarda Bransona i milijardera Tilmana Fertitta uskočili u trend i formirali vlastite SPAC-ove.

SPAC-ovi prolaze kroz tipičan proces IPO-a, iako sponzori javno ne identificiraju tvrtke koje traže za preuzimanje, kako bi izbjegli složeniji proces sa SEC-om. SPAC-u je dodijeljen simbol pod kojim se trguje na burzi, kao i svakom javnom poduzeću, a većina novca koji ulažu dioničari drži se na escrow računu.

SPAC-ovi uobičajeno imaju dvije godine za traženje privatnih tvrtki s kojima će se spojiti ili preuzeti. Predviđeni vremenski rok može biti vrlo lako ostvariv jer sponzori na početku mogu imati na umu određenu tvrtku ili industriju. Međutim, ako SPAC nije preuzeo niti jednu tvrtku u roku od dvije godine, novac se vraća dioničarima. To hipotetski čini SPAC-ove manje rizičnima od tradicionalnih IPO-ova. S druge strane, investiranjem u tradicionalni IPO dioničarima pripadaju dionice kojima se javno trguje, koje ne jamče povrat ulaganja.

SPAC-ovi obično imaju početnu javnu ponudu od oko 10 dolara po dionici. Većina novca prikupljenog tijekom IPO-a drži se na escrow računu, što znači da ga treća strana drži na čuvanju i obično ga ulaže u državne obveznice. Nakon što se ukaže prilika za preuzimanjem, održava se glasovanje kako bi dioničari SPAC-a glasovali za ili protiv. Više od 70 posto mora glasovati za da bi se odobrila odluka. Također ulagači mogu odlučiti likvidirati svoje dionice u bilo kojem trenutku. Nakon što se odluka izglasa, SPAC može dovesti dodatne ulagače, osobito ako mu je potrebno više kapitala za zaključiti posao.

Zašto SPAC umjesto IPO-a?
Poduzeće može odlučiti izaći u javnost putem SPAC-a u odnosu na IPO jer se proces može ostvariti brže, s manje povezanih troškova i opsežnim zahtjevima za financijsko objavljivanje. Akvizicija putem SPAC-a može se završiti u samo nekoliko mjeseci u odnosu na složeni proces postupka registracije IPO-a, koji mora biti upućen SEC-u, što može potrajati i do šest mjeseci.

Tvrtka se također može odlučiti za SPAC umjesto IPO-a kako bi demokratizirala proces kupnje dionica. - Svakodnevni ulagači često su izostavljeni iz IPO-a, budući da su alokacije dionica često rezervirane za akreditirane i institucionalne ulagače. - dodaje Sylvia Jablonski, glavna investicijska direktorica i suosnivačica Defiance ETFs, prvog ETF-a koji je usmjeren na ulaganja u SPAC-ove.

Cijene dionica novih tvrtki pri izlasku na burzu često znatno skaču iznad početne navedene cijene, čak i u prvih nekoliko minuta ili sati javnog trgovanja. Do trenutka kada prosječni investitor bude u mogućnosti kupiti dionicu, cijena može biti drastično viša od početne. Budući da SPAC-ovi omogućuju svim ulagačima da ulažu u njih od početka, to pomaže izjednačiti uvjete i pomoći svima da ostvare jednak prinos od rasta dionica, čak i ako nisu sigurni koje tvrtke sponzori planiraju preuzeti.

Primjeri uspješnih SPAC-ova
Otprilike 200 SPAC-ova izašlo je u javnost 2020., prikupivši oko 64 milijarde dolara ukupnih sredstava, gotovo jednako kao i svi prošlogodišnji IPO-i zajedno, navodi Renaissance Capital. WeWork, Virgin Galactic, DraftKings, Opendoor i Nikola Motor Co. neki su od najpoznatijih primjera.

Azijska aplikacija Grab, koji nudi usluge od vožnje i dostave hrane, pa sve do internetskog bankarstva, namjerava izaći na Nasdaqu. Postignut je sporazum o spajanju vrijedan 39,6 milijardi dolara s američkom tvrtkom Altimeter Growth Corp. Što predstavlja najveći SPAC dogovor do sad.

Mogući rizici
Kao i kod bilo koje odluke o ulaganju, postoje prednosti i mane ulaganja u SPAC. Ulaganje u SPAC, predstavlja na neki način okladu na sponzore, njihov ugled i sposobnost da u roku od dvije godine nađu najuspješnije tvrtke za preuzimanja. Umjesto fundamentalne i financijske analize prilikom ulaganja u pojedinačne dionice, potrebno je veću pozornost usmjeriti na osnivače SPAC-a i koje industrije ciljaju za potencijalne akvizicije.

Ako SPAC uspješno preuzme tvrtku, investicija postaje jednako rizična kao i svako ulaganje u pojedinačne dionice, ako ne i rizičnija. Prosječan prinos za ulagače u SPAC iznosio je 9,3 posto godišnje od 2010. godine, pokazuju podaci iz izvješća Goldman Sachsa iz siječnja 2021. Međutim, to je oko 24 posto lošije od prinosa S&P 500 indeksa u istom razdoblju.

Bez obzira na povrat, jedna stvar se čini očigledna, SPAC-ovi će sigurno dobiti na popularnosti, osobito u Hrvatskoj u kontekstu Rimca. U prva dva mjeseca u 2021. godini, formiralo se gotovo 180 SPAC-ova, koji su prikupili više od 54 milijarde dolara, navodi SPACInsider.


Komentari članka

Vezani članci

Osim bitcoina, i ether ovih dana ruši rekorde

06.05.2021.

Druga najveća svjetska kriptovaluta dosegnula je vrijednosti kakve do sada nisu viđene, pa se od početka ovoga tjedna jedan token prodaje po cijenama od preko 3.000 američkih dolara

Iz lockdowna na godišnji odmor iz snova

04.05.2021.

Cijepljeni građani sada mogu jednostavnije putovati i posjećivati sve više zemalja svijeta. Oni se mogu nadati odmoru iz snova i to bez većih gužvi. A što je s onima koji nisu cijepljeni?

Papirnate novčanice odlaze u povijest: Središnje banke planiraju uvođenje digitalnih valuta

29.04.2021.

Promatrači vjeruju da bi upotreba digitalnih valuta smanjila sivu ekonomiju, jer bi prisilila sve one koji rade na crno da legaliziraju svoju djelatnost i počnu državi plaćati poreze, što bi povećalo i sigurnost radnika

Neočekivana nevolja: Zbog nestašice čipova poskupljuju automobili

29.04.2021.

Budući da ne mogu nabaviti dovoljno poluvodiča, kompanije poput Forda, Toyote, General Motorsa i Volkswagena privremeno obustavljaju ili smanjuju proizvodnju te šalju radnike na prisilni odmor

Grčka i Izrael se pripremaju za turističku sezonu, Izrael se već otvara za manje grupe

29.04.2021.

Grčka otvara vrata turistima 15. svibnja, a cijepljeni strani turisti moći će ući u Izrael od 23. svibnja

Tag cloud

  1. 2105 članka imaju tag hrvatska
  2. 2191 članka imaju tag turizam
  3. 1382 članka imaju tag izvoz
  4. 1623 članka imaju tag financije
  5. 1188 članka imaju tag svijet
  6. 894 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  7. 1117 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 1063 članka imaju tag trgovina
  9. 893 članka imaju tag zapošljavanje
  10. 1021 članka imaju tag ict
  11. 905 članka imaju tag investicije
  12. 1035 članka imaju tag EU
  13. 729 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 937 članka imaju tag industrija
  15. 814 članka imaju tag menadžment
  16. 419 članka imaju tag koronavirus
  17. 944 članka imaju tag kriza
  18. 636 članka imaju tag maloprodaja
  19. 431 članka imaju tag poticaji
  20. 590 članka imaju tag marketing
  21. 534 članka imaju tag tehnologija
  22. 514 članka imaju tag krediti
  23. 391 članka imaju tag opg
  24. 393 članka imaju tag eu fondovi
  25. 309 članka imaju tag potpore
  26. 433 članka imaju tag prehrambena industrija
  27. 386 članka imaju tag hotelijerstvo
  28. 454 članka imaju tag obrazovanje
  29. 408 članka imaju tag porezi
  30. 390 članka imaju tag gospodarstvo
  31. 334 članka imaju tag osijek
  32. 438 članka imaju tag dzs
  33. 392 članka imaju tag hnb
  34. 440 članka imaju tag banke
  35. 397 članka imaju tag vlada
  36. 315 članka imaju tag hgk
  37. 335 članka imaju tag agrokor
  38. 407 članka imaju tag BDP
  39. 357 članka imaju tag energetika
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici