Što ne mjeriš, ne možeš ni poboljšati: Lekcije iz Endave za održiv rast digitalnih proizvoda

Pitanje od milijun dolara – kako uspješno skalirati digitalni proizvod, a pritom sačuvati stabilnost, konzistentnost korisničkog iskustva i suradnju među timovima?

Jednostavan odgovor na to pitanje ne postoji, ali postoje iskustva i lekcije koje mogu pomoći timovima da taj izazov savladaju s minimalnim greškama.

O tim lekcijama razgovarali smo s Anom Šolić, Design Lead & Product Strategistom u Endavi i njezinim kolegom Lukom Perišićem, Senior Android Engineerom.

Otkrili su nam tehničku i organizacijsku stranu uspješnog skaliranja, koje metrike pratiti, kako postaviti design system i kako održavati zdravu suradnju dizajnera i developera.

Kako promišljeno skalirati?
Za Luku, skaliranje proizvoda odvija se na tri paralelne fronte: rast tima, rast funkcionalnosti i rast baze korisnika – sve to bez kompromisa na performansama i stabilnosti. I dok Luka skaliranje promatra kroz navedene tri ključne dimenzije, Ana naglašava da skaliranje nije samo tehnički izazov, već i organizacijski proces koji zahtijeva multidisciplinarnu suradnju:

Za mene skaliranje proizvoda podrazumijeva sposobnost sustavnog širenja uz očuvanje kvalitete korisničkog iskustva, stabilnosti sustava i konzistentnosti branda.

U agencijskome svijetu imamo česte promjene – projekti dolaze i odlaze, a članovi tima razvijaju se i mijenjaju uloge. Zato je, smatra Luka, najvažnije imati postavljene procese koji omogućuju brzo, ali kontrolirano skaliranje gore i dolje:

Kada kolege steknu iskustvo, često preuzimaju veće odgovornosti, odlaze na druge projekte, dolaze novi članovi. Zato je važno da procesi budu dovoljno čvrsti da podrže promjene, ali i dovoljno fleksibilni da ih ne zakoče.

Design sustav
Zato je vrlo važno odmah u početku dobro definirati design sustav – strukturirani skup dizajnerskih elemenata, pravila i smjernica koji služe za stvaranje konzistentnih korisničkih sučelja u digitalnim proizvodima. Osim što dizajneri definiraju osnovne stilove, komponente i njihova stanja, moraju predvidjeti kako će se proizvod razvijati i pripremiti sustav za skaliranje pojedinih funkcionalnosti, ističe Ana:

Često dizajniramo za MVP (Minimal Viable Product), pa većina zamišljenih značajki ne ulazi u prvu fazu razvoja — no ne smijemo zanemariti sve scenarije koji se mogu dogoditi u budućnosti, stoga pristup moramo prilagoditi dugoročnom razvoju proizvoda.

Za uspješan razvoj proizvoda i timova, ključna je kontinuirana i otvorena komunikacija među svim uključenim timovima o kojoj nam Ana i Luka govore više.