Stop ekstra profitu u mljekarstvu!

'Dok je država sudjelovala sa 25 posto iznosa otkupne cijene mlijeka, koju su trebali plaćati prerađivači, Dukat je ostvarivao ekstra profit i radio remont proizvodnje, a sada želi rušiti zaštitnu cijenu mlijeka jer mu je lakše kupovati europsko smeće nego plaćati domaće proizvođače', tvrdi Udruga proizvođača mlijeka Osječko-baranjske županije u današnjem priopćenju medijima koje potpisuje tajnik Milan Kosanović.

'Udruga proizvođača mlijeka Osječko-baranjske županije već 10 godina traži da se preispita tko ostvaruje eksktra dobit na litri mlijeka', ističe Kosanović. Na dosadašnjim sastancima u tih deset godina proizvođači su razgovarali s prerađivačima, Ministarstvom poljoprivrede, a za stolom bi, kažu, trebali sjediti i predstavnici velikih trgovačkih lanaca.

'Da vidimo tko ostvaruje ekstra dobit od one prosječne cijene 1,40 kuna koliko dobije proizvođač do krajnje cijene od sedam kuna na polici', poručuje. Prošlog utorka Dukat je sve proizvođače mlijeka obavijestio da od 1. veljače ukida zaštitnu otkupnu cijenu mlijeka, što je ogorčilo mljekare, jer im već kipi zbog drugih problema. Zaštitna cijena samo je povod očito velikoj predstojećoj raspravi.

Budući da mljekarska kompanija planira otkupljivati mlijeko po tržišnoj cijeni, naravno nižoj od subvencionirane, mljekari kompaniju optužuju za stjecanje ekstra profita. Upozoravaju da se domaća proizvodnja mlijeka mora na neki način zaštititi inače će mljekarske farme propasti.

Mljekarske udruge zato su u utorak organizirale sastanak u Ministarstvu poljoprivrede na kojem je Igor Rešetar, predsjednik Hrvatskog saveza udruga proizvođača mlijeka izjavio da Dukat 'samoinicijativno želi ukinuti dosadašnju cijenu mlijeka i sam je određivati kako njima odgovara'. Iz Dukata stalno naglašavaju da cijene trebaju biti u skladu s pravilima slobodnog tržišta.

Osječko-baranjski mljekari zato traže zaštitu države, pa su na zagrebačkom sastanku zamjenici ministra poljoprivrede Snježani Španjol iznijeli niz zahtjeva. Traže izjednačavanje zakupa državnog poljoprivrednog zemljišta na 50 godina, bržu legalizaciju objekata na farmama, subvencije na plavi dizel, reprogram kredita zbog neisplate polovice iznosa za kapitalna ulaganja, isplatu četiri zaostale premije za mlijeko, uvođenje poticaja za uzgoj ženske teladi, objavu podataka o kapitalnim ulaganjima radi sprečavanja sive ekonomije, preispitivanje ekstra profita, odštetu za zaražena grla enzootskom leukozom i održanje zaštitne cijene mlijeka od 2,40 kuna po kilogramu.

U zahtjevima ih podržava Udruga ratara Osječko-baranjske županije, u kojoj drže da dugogodišnji zakup treba garantirati izmjenom Zakon o poljoprivrednom zemljištu. Tim izmjenama pravo prvenstva na dugogodišnji zakup trebalo bi omogućiti obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, po jednakim cijenama kao i ranije bivšim PIK-ovima, a radi izbjegavanja manipulacije zemljištem osnovati posebnu agenciju za poljoprivredno zemljište, tvrde u Udruzi ratara.

Plavi dizel poseban je problem nije kvalitetan, pa se njegovim korištenjem za novije modele poljoprivrednih strojeva gubi garancija i pravo na reklamacije.

Udruga ratara OBŽ još smatra da ministar Jakovina ne bi trebao sa seljacima komunicirati preko Hrvatske poljoprivredne komore, nego preko udruga.