STP uvodi Molok kontejnere

Zagrebačka tvrtka STP među pionirima je primjene visoke tehnologije u odlaganju otpada, a veću ekspanziju koči im, naravno, birokracija. "Kako da uspijemo pobijediti na natječaju za nabavu komunalne opreme za neku gradsku ili općinsku javnu tvrtku kad je naručitelju najčešći interes kupnja najnekvalitetnije opreme bez garancija, koju mora zamijeniti za godinu ili dvije? Naravno da mislim kako je interes nekih ljudi u takvim strukturama da profitiraju za vlastiti račun u velikom broju javnih narudžbi koje se onda ponavljaju iz godine u godinu", žali se Marko Brnčić, direktor STP-a.

Brnačić je novitete svoje ponude predstavio u četvrtak u Zagrebu u suradnji s finskim veleposlanstvom. Naime, većina STP-ove ponude bazira se na tehnologiji finskog Moloka, koju zagrebačka tvrtka nudi od 2005. godine. Molokov sustav odlaganja otpada nastao je 1990. godine. Karakteriziraju ga podzemni kontejneri koji omogućuju jednostavnije, sigurnije i dugotrajnije odlaganje svih vrsta otpada. Princip je da se dvije trećine kontejnera, prosječno visokih 2,5 metra, ukopa u zemlju. Tako se čitav sustav stabilizira, što pojednostavljuje rukovanje i povećava kapacitet. Brnčić ističe da su prednosti tog sustava u prvom redu ekološke, no da ni one financijske nisu zanemarive. "U jedan Molokov kontejner od pet kubičnih metara moguće je pohraniti količinu otpada koja stane u 70 klasičnih kanti za smeće zapremnine 120 litara ili šest kontejnera od 1100 litara. Pritom se zauzima nadzemni prostor samo jednoga kontejnera. Zbog gravitacije otpad se komprimira za 30 posto, a hladi ga temperatura zemlje. Sustav se GSM-om može spojiti na internet pa služba koja njime rukuje može lako doći do preciznih informacija o ispunjenosti, vrsti sirovine i lokaciji na kojoj se nalazi", pojašnjava Brnčić. Uz upotrebu jednostavnog programa može se izraditi i ruta po kojoj bi komunalno vozilo trebao proći i pokupiti sirovine samo iz kontejnera popunjenih više od 90 posto. U STP-u navode da se uporabom Moloka centraliziraju sabirna mjesta, čime se dodatno smanjuju razni troškovi. "Korištenjem Moloka više nije potrebno investirati u kante za otpatke ispred svake kuće, u skupa komunalna vozila, energente koje ta vozila više puta tjedno rasipaju prazneći poluprazne posude pred svakim pragom. Gotovo je nemoguće navesti sve segmente u kojima je osjetno poboljšana efikasnost. Ona se ne svodi na nekoliko postotaka, kako to vole prezentirati u Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost kad je riječ o štednim žaruljama. S Molokom se štedi između 50 i čak 85 posto u odnosu na dosadašnje načine organizacije i prikupljanja otpada i sekundarnih sirovina", uvjerava direktor STP-a.

Iako je novi Zakon o otpadu, koji ukida fiksne namete na komunalije i uvodi plaćanje po količini odbačenog otpada, stupio na snagu još početkom 2010. godine, većina gradova i općina dobila je višegodišnju odgodu. A te odgode usporavaju razvoj novih komunalnih tehnologija u Hrvatskoj. Prosječan Molokov sustav stoji 20.000 kuna. U STP-u navode da je to znatno niža cijena, i u startu i u životnom vijeku tog sustava, u odnosu na klasične kante ili kontejnere.