Stranci počeli iz Hrvatske više izvlačiti nego ulagati

Tijekom gospodarske krize inozemna ulaganja u Hrvatsku drastično su pala pa su prošle godine iznosila samo 440 milijuna eura. To nas je vratilo u davnu prošlost, jer tako niske investicije stranaca u našu zemlju nisu zabilježene još od 1996. godine, prema podacima Hrvatske gospodarske komore. Još 2008. godine, kada je kriza tek zakucala na vrata, strana ulaganja u Hrvatsku dosegnula su rekordne 4,2 milijarde eura. Već iduće godine ona su prepolovljena na 2,1 milijardu eura, da bi se lani strmoglavila na samo desetinu iznosa zabilježenog prije krize. Komora je uočila još jedan neslavan slučaj koji se dogodio u posljednjem tromjesečju prošle godine.

Stranci su iz svojih tvrtki u Hrvatskoj izvukli 608 milijuna eura, zbog čega se prvi put u povijesti hrvatske države dogodilo da je odljev stranih ulaganja bio veći od njihova priljeva u zemlju. Istina, Komora upozorava da je do odljeva u prosincu došlo zbog tzv. kružnih inozemnih ulaganja, koja se vjerojatno tiču preuzimanja Plive, u kojem su sudjelovale kompanija Barr sa sjedištem u Nizozemskoj te izraelska Teva. Neovisno o tome, ostaje činjenica da su stranci iz Hrvatske počeli izvlačiti više nego u nju ulagati. Gospodarska kriza ipak nije glavni razlog za strmoglavi pad stranih investicija u Hrvatsku, smatra dr. Ljubo Jurčić, profesor na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu.

Kriza je padu pridonijela s nekih desetak posto. Glavni razlog pada inozemnih investicija jest to što se u Hrvatskoj više nema što prodati, a istovremeno nisu stvoreni uvjeti za ulaganja, odnosno za tzv. greenfield investicije, upozorava Jurčić. Kod nas, kaže, nije bilo pravih stranih investicija, već su to uglavnom bila preuzimanja tvrtki. Prema službenim podacima, inozemna ulaganja u Hrvatsku od 1993. do kraja 2010. godine iznosila su ukupno 24,5 milijardi eura, ili 5.500 eura po stanovniku, čime se Hrvatska svrstava u tranzicijske države s najvišim investicijama. Međutim, Jurčićeve riječi potvrđuje podatak da je čak 51 posto tog novca uloženo u kupnju banaka i u trgovinu.

U banke i financijski sektor stranci su uložili 35 posto svojih investicija, u trgovinu 16, u poslovanje nekretninama 6 posto, u Inu oko 7 posto, u Plivu i Telekom po 5 posto, a u ostalo 26 posto, prema podacima HGK. Najmanje su uložili u otvaranje novih poduzeća i proizvodnju. Očito je da su stranci u Hrvatskoj pokupovali sve što su mogli, a preostale su još samo tvrtke poput Hrvatske elektroprivrede, Hrvatske poštanske banke ili Croatia osiguranja. Vlada je u Programu gospodarskog oporavka najavila mogućnost prodaje državnih udjela u nekim tvrtkama, ali oko toga u političkim krugovima nema sloge, pa je nastavak privatizacije zasad neizvjestan.