Strane jahte prejeftino krstare našim morem?!

Poznati i bogati vole krstariti našim morem u rujnu i listopadu, kad nema gužve. Prethodno će na svojim skupocjenim jahtama boraviti u Veneciji, kako bi bili viđeni na tamošnjem glamuroznom filmskom festivalu koji završava 12. rujna. Hrvatski dio Jadrana je butik-more u koji se posljednjih godina zaljubio svjetski jet set, očaran ljepotom naše obale i tisuću otoka. Hrvatska godišnje stranim nautičarima proda oko 55.000 vinjeta za njihova plovila. Najjeftinija vinjeta košta 310 kuna i namijenjena je plovilu dužine dva i pol metra, zatim za četirimetarsko plovilo vinjeta košta 420 kuna, šest metara 705 kuna, devet metara 1080 kuna, 12 metara 1330 kuna, 15 metara 2060 kuna, 20 metara 2435, 30 metara 3010, 35 metara 3210, 60 metara 4200 kuna... K tome, ako nautičar vinjetu kupuje redovito, svake sljedeće godine ima 10 posto popusta, a najviše do 50 posto.

Potpredsjednik Udruge marina Hrvatske Krešimir Žic smatra da su u Hrvatskoj vinjete za veća plovila prejeftine, a pritom misli na jahte duže od 20 metara. Naime, jahta dužine 20 metara košta od 2,5 do pet milijuna eura, ona od 30 metar od osam do 10 milijuna eura, 35 metara od 10 do 11 milijuna eura, 60 metara oko 80 milijuna eura, 100 metara 150 milijuna eura, 150 metara i do 300 milijuna eura. Ako uzmemo u obzir da vinjeta za plovilo dužine četiri metra, koje možete kupiti već za nekoliko tisuća eura košta 420 kuna, a za 60-metarsku megajahtu 4210 kuna, onda je cijena vinjete za ta dva plovila - krajnje nesrasmjerna. Žic napominje da godišnji proračun za održavanje, primjerice, 35-metarske jahte iznosi od 400.000 do 500.000 eura, što je oko pet posto njene vrijednosti. Kada bi za takvo plovilo godišnja vinjeta u našem moru koštala i 30.000 eura, vlasnici tih luksuznih plovećih apartmana na to zasigurno ne bi imali primjedbi, pogotovo nakon što je Hrvatska posljednjih godinu, dvije pokazala poprilično razumijevanja za tu bogatu klijentelu.

Naime, jahtaše više ne 'gnjavimo' bespotrebnom papirologijom, a strane jahte više nemaju neugodnosti ni zbog goriva koje su ukrcale negdje drugdje, a koje se našim vlastima učinilo hrvatskim povlaštenim »plavim dizelom«. Naposljetku, strane jahte goste najčešće ukrcavaju u Italiji, gdje napune rezervoare bescarinskim gorivom te se opskrbe hranom i pićem, a potom krenu na krstarenje duž naše obale. S obzirom na to da Hrvatska nema bescarinskoga goriva, strane jahte produže do Crne Gore kako bi ga tamo ukrcale. Tako ispada da koristi od tih jahti imaju naši susjedi, a da jahtaši za smiješnu cijenu vinjete plove našim prelijepim morem. Zanimljivo je dodati da Bosna i Hercegovina, koja ima 24 kilometra obale, naplaćuje stranim plovilima vinjetu 150 eura, u Crnoj Gori sedmodnevna vinjeta za brodove dužine od 12 do 17 metara košta od 120 do 750 eura godišnje, a od 24 metra i više od 420 do 1500 eura. Ako naši susjedi imaju tako skupe vinjete, onda bi kod nas vinjeta trebala biti barem nekoliko desetaka puta skuplja. Od osam milijardi godišnjeg hrvatskog prihoda od turizma, deset posto ostvaruje njegov nautički dio, a nautičar je naš najbolji gost koji u prosjeku dnevno troši 100 eura, dok drugi turisti troše upola manje.

Posljednjih godinu, dvije mnogi vlasnici megajahti žele tu svoju skupocjenu imovinu ostaviti na zimovanju u našoj zemlji te na njima obaviti i potrebni remont i popravke. Pritom je riječ o puno novca, jer redoviti servis jedne takve jahte košta 10 posto njene cijene, ali je sada problem u našem zakonu, prema kojemu posade tih brodova nakon tri mjeseca boravka u Hrvatskoj moraju napustiti našu zemlju. S obzirom na to da vlasnici tih jahti nerado mijenjaju posadu, jer je riječ o ljudima od iznimnog im povjerenja, jahte odlaze iz naše zemlje, kako na zimovanje, tako i na remont, uglavnom na Azurnu obalu.

Naše marine bolje od grčkih, talijanskih i turskih
Kad je riječ o usporedbi naših marina s konkurencijom na Sredozemlju, a kako je istražila Tomas Nautica, naše su bolje nego grčke, talijanske i turske, a nešto slabije od francuskih i španjolskih. Kad je riječ o ljepoti i očuvanju prirode, tu nam nema premca na Sredozemlju, a bolji smo i po pitanju sigurnosti i gostoljubivosti, dok je konkurencija bolja kada je riječ o kapacitetima i uređenosti marina.

Slovenci najnezadovoljniji našim marinama
Zanimljivo je napomenuti da su, prema Tomas Nautici, u 2007. najnezadovoljniji hrvatskom nautičkom ponudom bili slovenski nautičari, potom češki, slovački i nizozemski, dok su među zadovoljnijima od prosjeka bili Poljaci, Talijani i Nijemci. Domaći nautičari su zadovoljniji od prosjeka uređenošću i prostornim rasporedom marina, te ispravnošću i sigurnošću vezova, dok su nezadovoljni sanitarijama te mogućnošću kupnje, kao i ponudom sportskih sadržaja.