Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

11 Srp 2017

Strategije: Tajna je kultnih brendova što uvijek ‘furaju’ svoj film

Izvor: lider.media · Autor: Sandra Babić  

Strategije: Tajna je kultnih brendova što uvijek ‘furaju’ svoj film

Nakon godina čekanja Adidas je izbacio limitirano izdanje tenisica modela Rom kakve je u kultnom filmu Wesa Andresona ‘Panika pod morem’ nosio kapetan Steve Zissou, kojega je odigrao briljantni Bill Murray. Tenisice s plavim i žutim šarama u prodaju su puštene prošlog tjedna na festivalu ‘We Love Green’ u Parizu, a s obzirom na to da je bila riječ o samo stotinu pari, fanovi brenda i filma morali su se pošteno pomučiti ne bi li ih kupili. Budući da je od izlaska filma prošlo punih 13 godina, a publika je zajedno s medijima zdušno pozdravila novo izdanje originalnih tenisica, taj je Adidasov potez još jedan dokaz da je za taj kultni brend vrijeme doista samo brojka.

Zadobivanje kultnog statusa u očima potrošača najveća je želja svakog brenda bez obzira na to kojoj industriji pripada (u ovom slučaju filmskoj ili modnoj). Marketing Week tvrdi da postoje neke tajne ili koraci koje valja znati kako biste se s proizvodom ili uslugom približili tom statusu. Naravno, do njega se dolazi organski, ne može se ‘proizvesti’, ali mogu se stvoriti uvjeti ili strategije koji pomažu u njegovu ostvarenju.

Potrošači slijede

Ponajprije, vlasnicima proizvoda ili usluga mora biti jasno da su potrošači, odnosno fanovi ti koji određuju je li neki brend zaslužio nositi taj povlašteni epitet ili ne. Nadalje, njega nose brendovi koji su originalni u pristupu tržištu i koji se ne boje povlačiti poteze koji su drugačiji od drugih. Kao primjer takvog brenda, Marketing Week ne izdvaja samo one globalne, poput spomenutog Adidasa, već i lokalne, britanske poput proizvođača obuće Grensona. Kako je za magazin objasnio njegov kreativni direktor Tim Little, svoj je status izgradio vodeći se maksimom da on nije taj koji lovi potrošače već su potrošači ti koje love njega.

Pojednostavnjeno, baca mrežu, pa tko se ulovi. U toj ga je strategiji inspirirao još jedan kultni brend i to globalni, kompanija Nike, čiji je vlasnik prije više od četvrt stoljeća izjavio da oni komuniciraju što žele i kako žele, a ako se to ljudima svidi, sami će ih slijediti. U praksi to izgleda tako da Grenson ne lansira tradicionalne marketinške kampanje niti se bavi klasičnim targetiranjem već se fokusira isključivo na kreiranje proizvoda koji su jedinstveni, drugačiji i potrošačima zanimljivi. Grenson ima tradiciju dugu 151 godinu i, kako u njemu tvrde, tijekom te duge povijesti nikad nisu na tržište lansirali proizvod koji je skrojen prema potrebama ove ili one ciljne skupine ili, primjerice, organizirali event na kojem će reklamirati svoje cipele i tako privući određenu klijentelu. Oni su ti koji potrošači slijede, a ne obrnuto.
Kultni status imaju brendovi koji originalno pristupaju tržištu i ne boje se povlačiti poteze drukčije od drugih. Zadobivanje takva statusa u očima potrošača najveća je želja svakog brenda bez obzira na to kojoj industriji pripada.
Nažalost, ukusi potrošača mijenjaju se, pa su rijetki oni koji takav status uspijevaju uživati desetljećima. No duga im tradicija svakako pomaže u revitalizaciji kultnog statusa. Dobar primjer za to je talijanski brend Fila. Osnovan daleke 1911., taj je brend sportske odjeće i obuće vrhunac popularnosti doživio devedesetih godina prošlog stoljeća kada ga je prigrlila američka hip-hop scena i fanovi nezaboravnih izvođača poput Tupaca ili Notoriousa BIG-a. S obzirom na to da odnedavno modno osviješteni milenijci oživljavaju trendove iz devedesetih, Fila je vidjela sjajnu priliku za povratak na scenu.

>>> ‘Grocerant’: Procvat trenda spajanja restorana i trgovina

Umjesto da je dizajnirala komade koji izgledaju kao da pripadaju određenom razdoblju modne i pop-kulturne povijesti, kao što to čine mnogi novi, moderni brendovi (tipa Vetements ili Yeezy), prekopala je po arhivi i ponovno lansirala kultne komade pod nazivom kolekcija Fila Heritage. To je pratila i kampanja ‘Back to Biella’ (gradić odakle je i Fila), u kojoj su modni ‘influenceri’ fotografirani u njezinoj odjeći. Za razliku od Grensona, koji se ne bavi tradicionalnim zakupima medija (tagetiranjem), Fila je zakupila oglasni prostor u medijima koje prati točno određena publika i počela prodavati odjeću u specifičnim trgovinama i to sve kako bi naciljala publiku za koju misli da dobro rezonira s brendom. Unatoč toj razlici u pristupu, Grensonu i Fili zajedničko je što proizvode nisu prilagođavali novoj publici već igrali na kartu originalnosti i naslijeđa.

Originalnost na cijeni

Naravno, tradicija ne mora biti garancija kultnog statusa ili, bolje rečeno, kultni status nije rezerviran za brendove s dugom tradicijom. Kao primjer za to Marketing Week izdvaja brend sportske odjeće Rapha, koji je među biciklistima (profesionalnim i rekreativnim) uspio ostvariti kultni status premda je osnovan ne tako daleke 2004. Njemu se pak isplatilo to što se, umjesto na broj prodanih komada proizvoda, fokusirao na stvaranje zajednice fanova i to ne samo u online već i u offline, stvarnom svijetu. Naime, priča o Raphi započela je s online trgovinom, a zatim se razvila na ‘clubhouses’, kombinaciju ‘zemaljske’ trgovine, kafića i kluba. Osim običnog puka tamo se sastaju biciklisti i fanovi Rapha koji zajedno i po čitavom svijetu organiziraju brojne utrke i natjecanja. U svijetu trenutačno ima 16 klubova, a u idućih deset godina taj broj planira povećati na impresivnih stotinu. Osim što spomenuti brendovi ‘furaju’ svoj film, zajedničko im je i to što ne prodaju samo proizvod ili uslugu već i životni stil.

Naravno, takvo što čine i brendovi koji nisu uspjeli osvojiti status kultnog, ali je činjenica da mu se takvim pristupom (prodajom ‘lifestylea’) mogu približiti. Naime, životni je stil mamac s pomoću kojega brend hvata potrošače u svoju mrežu i od kupaca ih pretvara u fanove. Ili, kako je to zaključio Tim Little iz Grensona, važno je biti dostupan potrošačima, moći im pristupiti i reći: ‘Evo, ovo radimo i na to smo jako ponosni.’ – Kultni brend nismo mi, nego ljudi koji nas zavole i prate – poentirao je Little.


Komentari članka

Vezani članci

Friction hijack: Lošu recenziju pretvorite u dobru reklamu

10.11.2026.

Svakodnevne frustracije, loše recenzije i kulturne rasprave postaju inspiracija za sve domišljatije marketinške kampanje

Glas struke o budućnosti marketinga i odgovornoj primjeni UI-a

03.11.2026.

Radna skupina IAB-a Croatia za umjetnu inteligenciju okuplja stručnjake iz marketinške i digitalne industrije kako bi zajednički poticali odgovornu, transparentnu i etičku primjenu umjetne inteligencije u marketinškim komunikacijama.

Prvi dojam više ne stvarate vi

13.10.2026.

Nekada su guglali, a danas sve češće pitaju AI asistenta s preciznim upitom. Umjesto popisa linkova, dobivaju sužen izbor, kratko obrazloženje i nekoliko preporuka. Ako vas ondje nema, to ne znači da ne radite dobar posao. Češće znači da o vama nema dovol

Josip Stanić: Tvrtke troše tisuće eura na oglase, a potencijalnom kupcu odgovore tek sutradan

05.10.2026.

Tvrtke troše bogatstvo na oglase, a kupce gube sporim odgovorima i lošom prodajnom obradom leadova, upozorava Josip Stanić iz jt digitala

Zbogom, parazitski SEO: Google mijenja politiku prema spamu u Europi

03.09.2026.

Zahvaljujući Zakonu o digitalnom tržištu, Google pretraživanje više neće degradirati novinske publikacije isključivo zbog hostiranja sadržaja trećih strana

Tag cloud

  1. 2937 članka imaju tag turizam
  2. 2756 članka imaju tag hrvatska
  3. 1542 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1844 članka imaju tag svijet
  5. 1413 članka imaju tag ict
  6. 1601 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2025 članka imaju tag financije
  8. 545 članka imaju tag krediti
  9. 1668 članka imaju tag izvoz
  10. 1334 članka imaju tag trgovina
  11. 1391 članka imaju tag industrija
  12. 1278 članka imaju tag investicije
  13. 1091 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1106 članka imaju tag menadžment
  15. 723 članka imaju tag tehnologija
  16. 1194 članka imaju tag EU
  17. 882 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 706 članka imaju tag opg
  19. 464 članka imaju tag BDP
  20. 555 članka imaju tag porezi
  21. 392 članka imaju tag kompanije
  22. 804 članka imaju tag maloprodaja
  23. 570 članka imaju tag poticaji
  24. 535 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 717 članka imaju tag marketing
  26. 416 članka imaju tag potpore
  27. 468 članka imaju tag start up
  28. 386 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 431 članka imaju tag vlada
  30. 458 članka imaju tag koronavirus
  31. 519 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 498 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 444 članka imaju tag osijek
  35. 536 članka imaju tag obrazovanje
  36. 500 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 521 članka imaju tag dzs
  38. 461 članka imaju tag energetika
  39. 420 članka imaju tag hnb
  40. 349 članka imaju tag hgk