Studenti sve češće zamjena za redovit rad radnika

U trgovačkim lancima sve je masovnija pojava zapošljavanja radnika na nepuno radno vrijeme - na tri ili pet sati dnevno, a još veća zapošljavanje studenata, i to na vrlo odgovorne poslove, gdje je potrebna i odgovarajuća stručna sprema, ali i iskustvo.

Ova činjenica (u što se možemo svakodnevno uvjeriti pri kupnji gdje na blagajni srećemo radnice ili radnike koji imaju oznake student) upozorava na niz problema. Između ostalih nameće se pitanje čemu uopće školovati učenike za zanimanje trgovaca kada taj posao može raditi svatko te zašto državu ne zabrinjava to što trgovački lanci slobodna radna mjesta ne popunjavaju nezaposlenima s biroa koji bi popunjavali i državnu blagajnu? Naime, na studentsku zaradu ne plaćaju se doprinosi i porezi, a porez studenti plaćaju tek ako prijeđu određeni iznos zarade na godinu, odnosno 50 tisuća kuna, a što se rijetko događa jer je tu fluktuacija radne snage najveća.

One koje ova pojava izuzetno zabrinjava su sindikati, posebice Sindikat trgovine Hrvatske, koji na ovaj način gubi članstvo. Naime, osobe koje se zapošljavaju na određeno teško se učlanjuju u sindikate, a studenti naravno nikako.

Zlatica Štulić, predsjednica Sindikata trgovine Hrvatske, kaže da smatra da je rad studenata predviđen i svakako je mogućnost mladima da uz redovit studij mogu i zaraditi.
Tko će odgovarati?

- Međutim, on nikako ne smije biti zamjena za redovit rad radnika koji radni odnos zasnivaju na neodređeno vrijeme. Studenti mogu biti od pomoći za rad u trgovini u određenim situacijama, ali smatramo da nikako ne smije biti dominantan. Nikako ne odobravamo otpuštanje zaposlenih i zapošljavanje studenata na njihova radna mjesta. Studentski rad po nama ne bi smio imati obilježja radnog odnosa. Također držim da bi svakako trebalo spriječiti iznajmljivanje statusa studenta, odnosno rada pod tuđim imenom. Isto tako valja navesti da kako nema ograničenja studentskog rada, često se studentski rad iskorištava, pa smatramo da je potrebno odrediti što i pod kojim uvjetima mogu raditi studenti. Što ako student radi na blagajni ili u trgovini, a u njoj nastane manjak? Tko je odgovoran? Na njega se ne primjenjuju akti poslodavca ni Zakona o radu (ZOR) - kaže Zlatica Štulić te dodaje da prema nekim podacima oko 65 % redovitih studenata radi na studentski ugovor.

Štulić nadalje navodi da studente treba zaštititi od šikaniranja i svih oblika uznemiravanja na radu, te od svakog oblika potplaćenosti.

- Studenti, naime, često rade u neprimjerenim uvjetima, duže od redovite radne satnice, bez adekvatne primjene mjera zaštite na radu, dok u Austriji primjerice studenti imaju prava kao i radnici. Mi smatramo da studentima treba dati mogućnost da rade, ali država mora spriječiti zloupotrebu studentskog rada - kaže Zlatica Štulić te zaključuje da ipak treba imati na umu da je studentima njihov prioritetni posao redovito studiranje.
Kriva slika

Tihomir Milinović, rukovoditelj Studentskog servisa Osijek, kaže da njihov servis godišnje izda više od 30 000 ugovora o djelu redovitog studenta, što znači da je odrađeno i toliko pojedinačnih poslova.

- Najveći broj studenata radi poslove iz područja uslužnih djelatnosti, gdje je veliki broj njih na poslovima vezanim uz trgovinu općenito, a ne samo u maloprodajnim trgovačkim lancima. Rad na blagajni kriva je slika o broju studenata koji obavljaju baš taj posao. Zašto? Možda ih je u puno većem broju na poslovima skladišta, razvrstavanju i deklariranju robe, pripremi robe na palete za odvoz u prodajni dio, pospremanje i slično - kaže Milinović i dodaje kako neki od tih poslova traju cijeli mjesec, neki nekoliko dana, neki samo jedan dan ili nekoliko sati.

Najveći "bum" potražnje studenata za rad u trgovinama u Osijeku može se vezati uz godinu kada su otvorena dva velika trgovačka centra

65 %
redovitih studenata radi na studentski ugovor