Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

11 Ou 2011

Stvarati proizvode za tržište, a ne za državu

Izvor: www.privredni.hr · Autor: Domagoj Bračić  

Stvarati proizvode za tržište, a ne za državu

Potrebno je poticati rad i nagrađivati dobre rezultate rada, a za socijalu skrbiti iz ostvarenih rezultata rada, što podrazumijeva stvaranje novih vrijednosti, dok naslijeđeni model prenaglašene brige o raspodjeli na štetu stvaralačkog rada treba mijenjati. Kada bi svaka mala i srednja tvrtka, a ima nas oko 80.000, prosječno zaposlila jednog radnika, na tržištu bi se pojavilo 80.000 novih radnih mjesta. To je moguće bez kapitalnih ulaganja, ali ostaje pitanje što treba napraviti odmah u području suzbijanja sive ekonomije, uređenosti tržišta (sustava kontrole kvalitete), poticajne politike, posebno inovativnih projekata, poduzetničke klime, likvidnosti, radnog zakonodavstva, ažurnosti sudstva i slično.

Realno je očekivati da porezna, monetarna i politika zapošljavanja ostaju iste, a sukladno tome nužno je prilagoditi poslovnu politiku. Većina zemalja EU-a, pa i neke iz okruženja, bilježe značajniji rast BDP-a, preko četiri posto, pa se ukazuje potencijal rasta izvoza. Sukladno propisima EU-a, izravnog poticanja izvoza ne smije biti, ali ima pozitivnih modela kako se to radi i u EU-u. Potrebno je poticati rad i nagrađivati dobre rezultate rada, a za socijalu skrbiti iz ostvarenih rezultata rada, što podrazumijeva stvaranje novih vrijednosti, dok naslijeđeni model prenaglašene brige o raspodjeli na štetu stvaralačkog rada treba mijenjati.

Osim poticanja stvaranja proizvoda s većom dodanom vrijednosti potrebno je poticati i primjenjive istraživačko-razvojne projekte, tehnologijske projekte, odnosno stvarati konkurentne proizvode za tržište, a ne za državu. To znači da bi se tvrtke trebale razvijati na tržištu, a ne samo kroz suradnju s državnim tvrtkama. Mnogo prostora ima u prehrambenoj industriji zbog velikog potencijala u supstituciji uvoza i sive ekonomije, izvoza i izravne povezanosti s turizmom.

Projekti u regiji
Tvrtka PIP u 2011. godini planira nastavak ulaganja u razvoj novih proizvoda i tehnologija, posebno u segmentu apiterapije, tj. proizvoda iz grupe dodaci prehrani. U 2010. uspješno smo završili prvu fazu projekta Farmakol (farmakologija u apiterapiji), koji je podržalo i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa. Mnogo radimo na edukaciji pojedinaca i grupa u ukupnom lancu prodaje proizvoda iz grupe Apiterapija, linija Farmakol (10 inovativnih proizvoda, i još pet u fazi registracije), posebno farmaceuta i farmaceutskih tehničara zaposlenih u ljekarnama i veledrogerijama.

Realizacijom ovih projekata popravljamo strukturu proizvoda u korist konkurentnijih proizvoda s većom dodanom vrijednošću. Nastavljamo razvoj grupe proizvoda “med s dodacima”, proizvoda za HoReCa kanal, ulaganje u marketing, posebno u Coffeemed, medno sladilo za kavu i likere na bazi meda, proizvode koji se izvoze u čak tri države, pa i u EU. Znači, ulažemo u razvoj, marketing i u izvozne programe. U ovoj godini ponajprije očekujemo smanjenje sive ekonomije i nelojalne konkurencije na čijem programu trebaju više raditi vladine institucije. Planiramo ulaganje u opremu za kontrolu kvalitete (patvorenosti) pčelinjih proizvoda u suradnji s jednim od ispitnih laboratorija. Nastavit ćemo započeto ulaganje u projekt u Srbiji, posebno važan kad Hrvatska uđe u EU.

Najviše snage, ipak, ulažemo u realizaciju projekta Pisarovina. On će tvrtki PIP i hrvatskom pčelarstvu donijeti prosperitet u EU-u te omogućiti brži razvoj hrvatskog pčelarstva. Uz spomenuta ulaganja planiramo i realizaciju važnog razvojnog projekta u Bosni i Hercegovini koji se odnosi na proizvodnju hrane za pčele. Time bi Grupa PIP ostvarila svoj cilj i postala regionalni lider.


Komentari članka

Vezani članci

Tržište rada se mijenja, medicinske sestre najtraženije zanimanje

16.09.2026.

Kako se turistička sezona bliži kraju, slika na hrvatskom tržištu rada neizbježno prolazi kroz brojne promjene. Poslovi koji su tijekom ljetnih mjeseci bili među najtraženijima sada postupno gube na intenzitetu, dok se u prvi plan ponovno stavljaju zanima

Drugi kvartal 2026. ostvario veću zaposlenost nego lani

10.09.2026.

Procjenjuje se da je u drugom tromjesečju ove godine u Hrvatskoj bilo milijun i 723 tisuće zaposlenih, što je porast za 21 tisuću, odnosno za 1,2 posto u odnosu na drugo tromjesečje prošle godine, pokazuju podaci iz ankete o radnoj snazi Državnoga zavoda

Pčele ostale bez nektara, pčelari im spašavaju zajednice, upozoravaju na tešku sezonu

14.08.2026.

U tijeku je sezona livadskog bilja kojega zbog suše nema ili ga je vrlo malo. Suncokret i uljana repica zadovoljavajući

Ugostitelji upozoravaju: Bez stranih radnika sezona ne bi uspjela

25.06.2026.

Potrebe za stranim radnicima iz godine u godinu rast, domaće gospodarstvo ovisi o njima. Osim u trgovini, dostavi, građevini i turistička sezona teško je postala zamisliva bez njih. Na obali gotovo da ne postoji ugostiteljski objekt, hotel koji ne zapošlj

Ovisi li hrvatsko gospodarstvo o uvozu radne snage?

25.06.2026.

Uz demografski pad i iseljavanje mladih, Hrvatska se suočava s jednim od najvećih izazova svoje budućnosti. Dok broj stranih radnika u Hrvatskoj iz godine u godinu raste, sve se češće postavlja pitanje je li Hrvatska postaje ovisna o stranoj radnoj snazi?

Tag cloud

  1. 2914 članka imaju tag turizam
  2. 2740 članka imaju tag hrvatska
  3. 1532 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1838 članka imaju tag svijet
  5. 1409 članka imaju tag ict
  6. 1589 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2017 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1665 članka imaju tag izvoz
  10. 1326 članka imaju tag trgovina
  11. 1371 članka imaju tag industrija
  12. 1272 članka imaju tag investicije
  13. 1088 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1094 članka imaju tag menadžment
  15. 715 članka imaju tag tehnologija
  16. 1189 članka imaju tag EU
  17. 877 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 700 članka imaju tag opg
  19. 464 članka imaju tag BDP
  20. 551 članka imaju tag porezi
  21. 380 članka imaju tag kompanije
  22. 797 članka imaju tag maloprodaja
  23. 564 članka imaju tag poticaji
  24. 530 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 713 članka imaju tag marketing
  26. 413 članka imaju tag potpore
  27. 465 članka imaju tag start up
  28. 430 članka imaju tag vlada
  29. 381 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  30. 458 članka imaju tag koronavirus
  31. 518 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 497 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 533 članka imaju tag obrazovanje
  35. 438 članka imaju tag osijek
  36. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 518 članka imaju tag dzs
  38. 457 članka imaju tag energetika
  39. 420 članka imaju tag hnb
  40. 347 članka imaju tag hgk