Stvarni dug EU doseže 434 posto BDP-a

Za Europsku će uniju ključno za izlazak iz krize biti okretanje decentralizaciji, složili su se na zagrebačkoj "stanici" putujuće konferencije Centra za obnovu kulture "Europa na prekretnici - Europa na putu prema ropstvu" brojni ugledni sudionici, među kojima i Razeen Sally iz Europskog centra za međunarodnu političku ekonomiju, nekadašnji čileanski ministar rada i predsjednik Međunarodnog centra za mirovinsku reformu Jose Pinera te sveučilišni profesori Ed Stringham iz SAD-a i Erich Weede iz Njemačke.

"Pogrešno je da nema plana B za slučaj propasti eura i svladavanje krize, no izlazak Grčke iz eurozone je neminovan, a moguće i da se formira novi euro oko Njemačke", smatra Sally, koji iz Singapura gdje trenutno živi ima vrlo sumoran pogled na EU. Njezin se model u Aziji, kaže, i ne uzima kao relevantan. EU je, dodaje, na rubu deflacije, što se može okrenuti inflaciji i u svakom slučaju destabilizira i svjetsko gospodarstvo. Predstoji, smatra, odluka o tome hoće li prevladati koncept "male" ili "velike" EU. Malu, kaže, čine stare članice s prvotnim pristupom dirigiranju odnosa na tržištu prema odlukama iza zatvorenih vrata u Bruxellesu, a Hrvatskoj Sally preporučuje pristup velikoj EU, u kojoj se odluke donose samostalno. I profesor Weede sklon je promišljanju kako je nužno pomaknuti političko odlučivanje i odgovornost s Bruxellesa na lokalne i nacionalne razine. U suprotnom će, kaže, biti znatno teže korigirati pogreške. Profesor s Ekonomskog fakulteta Zagreb Hrvoje Šimović ističe kako je Unija politički, a ne ekonomski projekt, što je po njemu glavni problem. No Hrvatska je mala zemlja i ne može utjecati na ono što se događa u EU, u kojoj nije siguran da će se postići dogovor o fiskalnoj decentralizaciji. No tim više zagovara da se Hrvatska bavi sobom i počisti pred vlastitim vratima. "Moramo početi ozbiljnu fiskalnu konsolidaciju i stvarati suficite jer u suprotnom nećemo moći podmirivati dug", poručuje.

Autor čileanskoga mirovinskog sustava Jose Pinera pozdravio je primjenu njegova koncepta u Hrvatskoj i najavljeno daljnje razvijanje, a iznio je i zanimljive podatke o stvarnim dugovima zemalja EU, koji kada im se pridodaju i stavke za zdravstvo i mirovine, uvelike prelaze mastriške kriterije (60 posto BDP-a). Grčka, primjerice, duguje 875 posto BDP-a. U Francuskoj je taj udio 549 posto, Portugalu 492, Velikoj Britaniji 442 posto, Njemačkoj 418, Irskoj 405, Italji 364, a Španjolskoj 244 posto BDP-a, a prosjek svih članica EU je 434 posto. Weede iz tih brojki izvodi i odgovor zašto Njemačka ne može preuzeti grčki dug. "Time bi otvorila i preuzimanje dugova drugih zemalja, čime bi se i njemački dug u BDP-u popeo na razinu Grčke i stavio zemlju u poziciju bankrota."