Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

08 Svi 2017

Sumrak tranzicijskih bogova koji su sanjali balkanski Walmart

Izvor: www.tportal.hr · Autor: Karlo Vajdić  

Sumrak tranzicijskih bogova koji su sanjali balkanski Walmart

Koliko god u ovom trenutku i dalje bila neizvjesna budućnost Agrokora kao vlasništva Ivice Todorića, trenutak u kojem je najimućniji domaći poduzetnik prepustio upravljanje Agrokorom izvanrednom državnom povjereniku, bio je trenutak kad je posrnuo i zadnji od tri velika maloprodajna mušketira koji su godinama vladali tržištem država bivše Jugoslavije. U posljednjih desetak godina Zoran Janković, Miroslav Mišković i Ivica Todorić svaki je u svojem trenutku bio primoran odreći se dobrog dijela svoje poduzetničke prošlosti.

Prema informacijama koje su kroz godine objavljene u raznim medijima, još sredinom prošlog desetljeća trojica biznismena raspravljala su o stvaranju neke vrste balkanskog poduzetničkog konglomerata koji je trebao objedinjavati koncerne kojima su oni bili na čelu i zavladati tržištem država bivše Jugoslavije, pa i šire. Pregovori koji su se, navodno, održavali u Beogradu, nisu urodili plodom, no da su se Todorić, Mišković i Janković u tom trenutku uspjeli dogovoriti, možda bismo danas pisali o nekoj regionalnoj verziji Walmarta, Balmartu. Ovako nam preostaje podvući svojevrsnu crtu pod tri maloprodajna diva koja su, svatko na svoj način, završila na debelom sniženju.

Zoran Janković nalazio se na čelu Mercatora, najjačeg slovenskog trgovačkog lanca koji je svoja prodajna mjesta, između ostalih, imao i u Hrvatskoj te Srbiji. Ono što je razlikovalo Jankovića od Todorića i Miškovića bilo je to što je on bio samo menadžer kompanije, dok su preostala dvojica bili i vlasnici koncerna kojima su upravljali. Janković je na čelo Mercatora došao 1997. godine i tamo je ostao do kraja 2005. kad su ga smijenili novi dioničari slovenskog trgovačkog lanca.

Razdoblje pod upravljanjem Jankovića činilo se kao najbolje poslovno doba Mercatora. Slovenski trgovački lanac brzo i masovno proširio se kroz preuzimanja manjih konkurenata i otvaranja novih trgovina, posebno u inozemstvu (2000. godine otvaranjem trgovina u Sarajevu te Puli, a 2002. u Beogradu) gdje je zauzeo solidne tržišne pozicije. No Mercator je to svoje širenje financirao uglavnom zaduživanjem te su visoki dugovi u idućim godinama prisilili Mercator na traženje novih vlasnika. U konačnici su ga 2014. godine, nakon nekoliko godina raznih pokušaja, preuzeli Todorić i Agrokor.

Janković je, u međuvremenu, svoju karijeru nastavio u politici. Krajem 2006. pobijedio je na izborima za gradonačelnika Ljubljane, a nakon neuspješnog pokušaja da se izbori za premijersku poziciju, u proljeće 2012. ponovno je izabran za ljubljanskog gradonačelnika. No njegova politička karijera začinjena je nizom afera i sumnji u nelegalne poteze te su uz njega vezane istrage o utaji poreza, primanju mita, zloupotrebi položaja i druge. Na nekad sjajnom menadžeru slovenske trgovine nakupilo se, tako, poprilično patine.

Miroslav Mišković, kao uostalom i Janković i Todorić, svoje poduzetničke korijene vuče još iz vremena prije raspada Jugoslavije. Nakon osamostaljivanja bivših republika osnovao je Delta holding i uvijek se smatralo da njeguje dobre odnose i ima utjecaj na srpsku političku vrhušku, od režima Slobodana Miloševića pa nadalje. Delta holding, sličan Todorićevu Agrokoru u tome što je imao širok spektar djelatnosti, naročito je narastao tijekom privatizacijskog vala, a jedna od glavnih njegovih sastavnica bio je trgovački lanac Maxi, najveći takav lanac u Srbiji.

Za razliku od Todorića koji je svoju poslovnu politiku bazirao na neprestanom širenju bez prave konsolidacije, Mišković je, već prema situaciji u kojoj bi se našao Delta holding, bio spreman i prodati neke njegove dijelove, poput Delta banke ili Delta Generali osiguranja. Trgovački lanac Maxi, u tom trenutku najvredniji dio holdinga i nešto poput Konzuma u Agrokoru, prodan je 2011. godine belgijskoj kompaniji Delhaize, a Mišković se posvetio i drugim ulaganjima.

Kobni trenutak za srpskog tajkuna, čije se bogatstvo i danas procjenjuje na nekoliko stotina milijuna eura, stigao je krajem 2012. godine kad je Mišković, sa sinom Markom i još nekoliko osoba, uhapšen zbog sumnji u nezakonitosti vezane uz privatizaciju tvrtki za cestogradnju. U pritvoru je boravio nekoliko mjeseci, a lani je oslobođen optužbi za nezakonitosti u privatizaciji, ali je i nepravomoćno osuđen na pet godina zatvora zbog pomaganju sinu Marku pri utaji poreza.

Posljednji u nizu je Ivica Todorić, a njegova priča još uvijek je vrlo aktualna. Nekako kao i u slučaju Mercatora, samo u još većim razmjerima, Todorić je Agrokor širio zaduživanjima koja su ga konačno prije nekoliko tjedana stisnula uz zid. Dugovno prikliješten između banaka i dobavljača, vladar hrvatske maloprodaje koji je, poput Miškovića, temelje vlastitog carstva najvećim dijelom izgradio od privatizacijskog betona, Todorić se morao odlučiti između toga da upravljanje Agrokorom preuzme stečajni upravitelj ili posebni konzultanti koje su doveli njegovi vjerovnici. Slamku za spas pružila je hrvatska vlada sa svojim savjetnicima koji su u kratkom roku sastavili nekoliko paragrafa i uobličili ih u zakon koji je državi dao legitimitet da se umiješa.

Priča Ivice Todorića još je aktualna

Iako se situacija u Agrokoru privremeno i donekle stabilizirala, idući tjedni tek će otkriti može li se koncern održati u sadašnjem obliku, hoće li se pribjeći prodaji dijela imovine i kakve će sve to posljedice imati za vlasničke udjele koje drži Ivica Todorić. Uz to, nagađanja o mogućim malverzacijama s financijskim izvještajima, pokažu li revizije da su istinita, mogla bi kumovati otvaranju zračne helikopterske linije Kulmerovi dvori – Remetinec.

Iako nas u ovom trenutku mori želja da se pozovemo na mudrost iz 17. stoljeća i stihove Ivana Gundulića koji tvrdi da 'kolo od sreće uokoli vrteći se ne pristaje: tko bi gori, eto je doli, a tko doli gori ustaje' i zaključimo kako je Todorića, Jankovića i Miškovića sustigla ta ciklička zakonitost, toj želji ćemo se ipak oduprijeti. Stvarnost je da unatoč padu trojice sekretara balkanske maloprodaje i mogućim ishodima eventualnih i već pokrenutih sudskih postupaka, sva trojica i dalje uživaju povlastice koje im je donijela trgovina. Bili to stambeni dvori, gradonačelničke privilegije ili i dalje pozamašna svotica na računima, Todorić, Janković i Mišković i njihove obitelji i dalje se nalaze blizu centara moći. Do konačne rasprodaje, očito, još nije došlo.


Komentari članka

Vezani članci

Studenac pod pritiskom dugova zatvara dio trgovina

23.09.2026.

Nakon što se prethodnih godina brzo širio i stvorio mrežu od oko 1400 trgovina s više od 7 tisuća zaposlenih, lanac trgovina Studenac je pod sve većim pritiskom nagomilanih dugova prema bankama i dobavljačima.

Studenac pred blokadom s 450 milijuna eura duga

23.09.2026.

STUDENAC, trgovački lanac s najvećom mrežom prodavaonica u Hrvatskoj, suočava se s ozbiljnim poteškoćama u poslovanju. Naglo širenje financirano zaduživanjem dovelo je do kašnjenja u plaćanju i višemilijunskih dugova prema ključnim dobavljačima poput Fort

Trgovci i obrtnici uskoro moraju isticati sidrene cijene, UGP traži dulji rok

15.09.2026.

Udruga Glas poduzetnika (UGP) uputila je Ministarstvu gospodarstva zahtjev za pristup informacijama vezan uz nove obveze isticanja dodatnih cijena i objave digitalnih cjenika, tražeći dulji rok od zadanog, izvijestio je UGP u ponedjeljak.

PEVEX u Požegi otvorio 35. prodajni centar veličine 4700 četvornih metara

10.09.2026.

PEVEX je danas u Požegi otvorio novi prodajni centar veličine 4700 četvornih metara. U novi objekt s pripadajućim zemljištem od gotovo 18 000 četvornih metara, PEVEX je investirao više od devet milijuna eura.

Zaposleni, a siromašni: Sve više Hrvata radi, ali krajem mjeseca nema dovoljno za osnovne potrebe

11.08.2026.

Jaz između rada i pristojnog standarda možda najizravnije pogađa zaposlene u trgovini - više je rada, manje ljudi

Tag cloud

  1. 2914 članka imaju tag turizam
  2. 2740 članka imaju tag hrvatska
  3. 1532 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1838 članka imaju tag svijet
  5. 1409 članka imaju tag ict
  6. 1589 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2017 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1665 članka imaju tag izvoz
  10. 1328 članka imaju tag trgovina
  11. 1371 članka imaju tag industrija
  12. 1272 članka imaju tag investicije
  13. 1088 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1094 članka imaju tag menadžment
  15. 715 članka imaju tag tehnologija
  16. 1189 članka imaju tag EU
  17. 877 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 700 članka imaju tag opg
  19. 464 članka imaju tag BDP
  20. 551 članka imaju tag porezi
  21. 380 članka imaju tag kompanije
  22. 799 članka imaju tag maloprodaja
  23. 564 članka imaju tag poticaji
  24. 530 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 713 članka imaju tag marketing
  26. 413 članka imaju tag potpore
  27. 465 članka imaju tag start up
  28. 430 članka imaju tag vlada
  29. 381 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  30. 458 članka imaju tag koronavirus
  31. 518 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 497 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 533 članka imaju tag obrazovanje
  35. 438 članka imaju tag osijek
  36. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 518 članka imaju tag dzs
  38. 457 članka imaju tag energetika
  39. 420 članka imaju tag hnb
  40. 347 članka imaju tag hgk