Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

16 Stu 2012

Svaki četvrti kredit poduzećima problematičan

Izvor: www.tportal.hr · Autor: Hina/tportal.hr  

Svaki četvrti kredit poduzećima problematičan

Udio tzv. loših kredita nastavlja rasti i krajem rujna premašio je 14 posto - od ukupno 287,2 milijarde kuna kredita kod banaka u Hrvatskoj krajem rujna ove godine 14,05 posto, ili 40,3 milijarde kuna je u kategoriji djelomično nadoknadivih i potpuno nenadoknadivih kredita, pokazuju podaci koje je objavila Hrvatska narodna banka (HNB).

Udio loših kredita u ukupnim kreditima tako je u odnosu na kraj prošle godine porastao za 1,62 postotna boda, sa 12,43 posto krajem 2011. na 14,05 posto krajem rujna ove godine. Podaci središnje banke pokazuju da je kod kredita građanima udio loših kredita 9,35 posto, a da i nadalje znatno veće probleme sa serisiranjem kredita imaju poduzeća kod kojih se rizik naplate približava četvrtini iznosa odobrenih kredita. Udio djelomično nadoknadivih i potpuno nenadoknadivih kredita u ukupnim kreditima trgovačkim društvima krajem rujna iznosio je 24,44 posto. To je povećanje za 4,31 postotni bod u odnosu na kraj prošle godine. Krajem rujna ove godine kod trgovačkih je društava bila upitna naplata 27,9 milijardi kuna od ukupno 114,3 milijarde kuna kredita danih tom sektoru. Ukupni krediti stanovništvu krajem rujna ove godine iznosili su 125,7 milijardi kuna, od čega je u skupinu loših kredita bilo klasificirano oko 11,7 milijardi kuna. Stanovništvo je najviše zaduženo putem stambenih kredita, krajem rujna ti su krediti iznosili 58,8 milijardi kuna, od čega je upitna naplata za njih 5,87 posto, što je iznos od 3,4 milijarde kuna. Po iznosu kod stanovništva slijede ostali krediti s ukupno 56,5 milijardi kuna, a krajem rujna kod tih je kredita udio loših bio 12,87 posto, ili 7,2 milijarde kuna. Najveći udio djelomično nadoknadivih i potpuno nenadoknadivih kredita kod stanovništva je kod hipotekarnih kredita i iznosi 22,66 posto. No, ti krediti imaju i najmanji udio u kreditiranju građana, krajem rujna građani su imali oko 3,1 milijardu kuna hipotekarnih kredita, od čega je rizična naplata 697 milijuna kuna. Udio loših autokredita kod građana je 4,71 posto, a 4,49 posto kod kredita po kreditnim karticama. Povećanju problema sa otplatama kredita pridonijeli su i oni vezani uz švicarski franak, kod kojih udio loših kredita iznosi 13,18 posto. Pritom je daleko najveći udio loših kredita vezanih uz švicarski franak kod poduzeća, od čak 50,16 posto. Trgovačka društva imaju 2,6 milijardi kuna kredita vezanih uz švicarski franak, a rizična je naplata polovice tog iznosa.

Građani pak imaju znatno veći iznos kredita vezanih uz 'švicarac', ukupno 25,8 milijardi kuna, a od toga je 9,43 posto, ili 2,4 milijarde kuna u skupini djelomično nadoknadivih i potpuno nenadoknadivih kredita.

Tagovi

banke · financije · građani · hnb · krediti · loši krediti · poduzetnici

Ispiši članak

Komentari članka

Vezani članci

HBOR otvara kredite za preradu hrane uz otpis do 40 posto glavnice

28.10.2026.

Prijave počinju 28. listopada, a prerađivačima mesa, žitarica, voća i povrća dostupno je ukupno 18,6 milijuna eura

Porezna uprava: Kroz MIKROeRAČUN - besplatno izdavanje eRačuna

25.10.2026.

Porezna uprava objavila je u srijedu da je posredstvom aplikacije MIKROeRAČUN korisnicima omogućeno besplatno izdavanje eRačuna, čime im se omogućuje pravodobna priprema za zakonsku obvezu izdavanja eRačuna koja počinje 1. siječnja 2027. godine.

Tržište kapitala sve privlačnije građanima

13.10.2026.

U vrijeme geopolitičke nestabilnosti, rasta cijena nafte i inflacije, građane sve više brine vrijednost njihove štednje i ulaganja. Oko dva i pol milijuna hrvatskih građana sudjeluje na tržištu kapitala kroz obvezne mirovinske fondove, više od 100 tisuća

Direktorska plaća opet raste: Evo koliko će mali poduzetnici plaćati 2027.

02.10.2026.

Minimalna osnovica za zaposlene članove uprave mogla bi 2027. narasti na 1405,95 eura, a bruto 2 na gotovo 1638 eura.

Hrvati u bankama drže milijarde, ali inflacija im godišnje “pojede” oko 430 eura kupovne moći

01.10.2026.

Na tekućim, štednim i oročenim računima građana „leži“ više od 43 milijarde eura, a ulaganjem, umjesto držanjem novca na depozitu, razlika nakon deset godina može dosegnuti gotovo 10.000 eura po stanovniku, procjenjuje Emilio Gučec, country manager Finaxa

Tag cloud

  1. 2927 članka imaju tag turizam
  2. 2750 članka imaju tag hrvatska
  3. 1540 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1841 članka imaju tag svijet
  5. 1412 članka imaju tag ict
  6. 1597 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2021 članka imaju tag financije
  8. 545 članka imaju tag krediti
  9. 1668 članka imaju tag izvoz
  10. 1333 članka imaju tag trgovina
  11. 1386 članka imaju tag industrija
  12. 1276 članka imaju tag investicije
  13. 1091 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1105 članka imaju tag menadžment
  15. 718 članka imaju tag tehnologija
  16. 1192 članka imaju tag EU
  17. 881 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 703 članka imaju tag opg
  19. 464 članka imaju tag BDP
  20. 554 članka imaju tag porezi
  21. 390 članka imaju tag kompanije
  22. 803 članka imaju tag maloprodaja
  23. 568 članka imaju tag poticaji
  24. 534 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 715 članka imaju tag marketing
  26. 415 članka imaju tag potpore
  27. 385 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  28. 466 članka imaju tag start up
  29. 430 članka imaju tag vlada
  30. 458 članka imaju tag koronavirus
  31. 518 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 497 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 443 članka imaju tag osijek
  35. 536 članka imaju tag obrazovanje
  36. 500 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 519 članka imaju tag dzs
  38. 459 članka imaju tag energetika
  39. 420 članka imaju tag hnb
  40. 349 članka imaju tag hgk