Svaki treći Europljanin ove godine ostaje u svojoj zemlji

Ishod ovogodišnje turističke sezone krajnje je neizvjestan, kako u Hrvatskoj tako i u nama konkurentnim zemljama, stoga je Europska komisija naručila istraživanje čiji rezultati preciznije ukazuju na trendove ponašanja potrošača u turizmu koji bi mogli utjecati na ovogodišnja turistička kretanja.

Istraživanje agencije Gallup, pod nazivom "Istraživanje stavova Europljana prema turizmu", provedeno je na uzorku od 30 tisuća ispitanika iz svih zemalja Europske unije, s dodatkom ispitanika iz Hrvatske, Turske, Norveške, Makedonije i Islanda.
Ono što će turističke djelatnike najviše veseliti je činjenica da se smanjuje broj onih koji u 2009. godini sigurno neće putovati. Naime, 21 posto ispitanika izjavio je da sigurno neće putovati, a to je značajno manji postotak od stvarnog udjela onih koji nisu putovali prošle godine. Postotak onih koji su sigurni da neće putovati najveći je u Turskoj, čak 44 posto, potom u nama važnim emitivnim tržištima, Mađarskoj 40 posto, Slovačkoj 36 posto i Italiji 35 posto. Ne ohrabruje ni činjenica da je najveći udjel "neodlučnih" zabilježen u Italiji. Europljani koji će svakako realizirati odmorišna putovanja, njih 49 posto, u najvećem će se postotku odlučiti za odmor u trajanju 4-13 noćenja, dok ih 15 posto planira odmor u trajanju dužem od 14 noćenja. Kratki odmori, do tri noćenja, opcija su za sedam posto ispitanika, njih osam posto planira kombinaciju kratkog i dugog odmora, a čak 28 posto ispitanika još nije donijelo konačnu odluku.

Visokih 32 posto ispitanika planira odmor provesti u vlastitoj zemlji, a znatno pada broj onih koji odmor planiraju izvan EU, sada ih je 15 posto, dok ih je lani bilo 20 posto. Nedostatak novca predstavlja razlog za odustajanja od odmora za 65 posto Bugara, 62 posto Rumunja te za 61 posto Mađara i Makedonaca. Ipak, ohrabruje percepcija Europljana da će se njihovi ovogodišnji budžeti za putovanja djelomično popraviti jer 46 posto onih koji namjeravaju ići na odmor izjavljuje da raspolaže adekvatnim financijskim sredstvima. Taj je postotak lani iznosio 41 posto, no ipak 39 posto Europljana smatra da će morati dodatno štedjeti kako bi bili u mogućnosti realizirati odmor, dok ih 10 posto strahuje da bi im financijski razlozi značajno mogli narušiti planove za odmor. Potencijalni turisti najviše će ove godine štedjeti na wellnessu i tretmanima ljepote te na šopingu u turističkim destinacijama. Najviše Europljana kao primarni motiv za provođenje godišnjeg odmora navodi odmor i rekreaciju, njih 37 posto, a 19 posto navelo je "sunce i more". Većina ispitanika sklona je tradicionalnim turističkim destinacijama. Postotak onih koji izražavaju želju za posjetom novim i neotkrivenim destinacijama najveći je u Latviji, Danskoj, Norveškoj, Sloveniji, Islandu, Švedskoj i Hrvatskoj, čak 37 posto. Među onima koji su skloni nekonvencionalnim destinacijama, kao najsnažniji motivacijski faktor navodi se upoznavanje lokalne kulture i životnog stila te niže cijene. Kao ključni čimbenik u procesu donošenja odluke ističe se sveukupna atraktivnost destinacije, kulturno naslijeđe i opcije za zabavu.

Za Hrvatsku i njezinu mrežu autocesta značajan je podatak da će gotovo polovina ispitanika, visokih 48 posto, za odlazak na odmor koristiti osobni automobil ili motocikl, dok ih 35 posto namjerava putovati zrakoplovom. Gotovo u svim zemljama više od polovina ispitanika samostalno će organizirati odmor, a najveći udjel onih koji će otputovati u vlastitoj organizaciji zabilježen je kod ispitanika u Hrvatskoj, čak 83 posto, te Turskoj i Mađarskoj. Samo 21 posto Europljana odabrao je paket-aranžman ili "all inclusive" odmor, koji će u 11 posto slučajeva bukirati preko Interneta ili u 10 posto preko agencije. Za 58 posto ispitanika preporuke prijatelja ili rodbine glavni su motiv odabira pojedine destinacije, dok je Internet glavni izvor informacija za visokih 42 posto ispitanika. Na preporuku se manje oslanjaju oni ispitanici koji su zainteresirani za odmor s fokusom na kulturu jer se pouzdaju u vodiče i magazine. Kao izvor informacija koji je najviše dobio na relevantnosti ističe se Internet. Dok ga je u prošloj godini kao vrlo značajnog u procesu donošenja odluke istaknulo 39 posto ispitanika, njihov se udjel u ovoj godini povećao i iznosi 51 posto.