Svaki utajivač poreza u Hrvatskoj prosječno je “sakrio” 220 plaća. Ispitali smo što im se dogodilo kad su otkriveni

Ministarstvo financija nedavno je predložilo da se poveća stopa poreza koju država naplaćuje građanima kod kojih utvrdi nesrazmjer prihoda i imovine. U situacijama kad se utvrdi da građani imaju imovinu koja je vrednija od prihoda koje su prikazali i na koje su platili porez, od početka 2017. godine na taj se dodatno utvrđeni dohodak plaća porez od 54 posto, a Ministarstvo financija predlaže da ubuduće taj svojevrsni kazneni porez bude 60 posto, odnosno dvostruko veći od više porezne stope koju će građani plaćati na uredno prijavljeni dohodak od 1. siječnja sljedeće godine.

Zanimalo nas je jesu li tako veliki penali za neprijavljivanje dohotka dosad dali kakve rezultate, odnosno kod koliko je građana država dosad utvrdila nesrazmjer i koliko je poreza naplatila.

Prema podacima koje smo dobili od Porezne uprave u posljednjih deset i pol godina, odnosno od početka 2010. do kraja prvog polugodišta ove godine, Porezna uprava utvrdila je novi dohodak na osnovi razlike između vrijednosti imovine i sredstava kojima je ona stečena kod 504 građana. Novi je utvrđeni dohodak ukupno 793,5 milijuna kuna i na njega je prema poreznim rješenjima obračunala ukupno 322 milijuna kuna novih poreznih obveza. No, naplata ne ide tako lagano, s obzirom na to da porezni obveznici imaju brojne pravne lijekove, pa Porezna uprava još uvijek nije naplatila ni ukupan iznos poreza koji je obračunat za razdoblje do 2016. godine.

Prisilna naplata

Do kraja 2016. godine vrijedila su drukčija pravila po pitanju nesrazmjera imovine i prihoda, tada se naplaćivala i niža kaznena stopa od 36 posto, ali je vrijeme zastare bilo dulje od današnjeg pa se moglo provjeravati i slučajeve starije od šest godina.

Tako je prema odgovorima Porezne uprave od 2010. do 2016. godine, Porezna uprava utvrdila novi dohodak po osnovi razlike vrijednosti imovine i visine sredstava kojima je stečena kod 371 poreznog obveznika u iznosu od 489.494.543 kuna. Prema poreznim rješenjima, novoutvrđene porezne obveze na taj nerazmjer iznose 220.752.259 kuna. Porezna uprava napominje da je, s obzirom na mogućnost korištenja pravnih lijekova, od navedenog iznosa novoutvrđene porezne obveze izvršeno 60.159.805 kuna, od čega je do 2016. naplaćen iznos od 14.568.005 kuna. Napominju da su za preostali iznos utvrđene porezne obveze poduzeli mjere prisilne naplate i ovrhe na imovini u vlasništvu poreznih dužnika između ostalog i uspostavom založnih prava.

Kad je u pitanju razdoblje nakon siječnja 2017. godine do početka srpnja ove godine, Porezna uprava utvrdila je dohodak po osnovi razlike vrijednosti imovine i visine sredstava kojima je stečena kod 203 porezna obveznika u iznosu od 303.953.769 kuna. Na osnovi toga izdali su porezna rješenja u ukupnoj vrijednosti od 101,42 milijuna kuna. No, i u tom razdoblju i dalje se pojavljuju problemi s naplatom jer građani na raspolaganju imaju brojne pravne lijekove kojima mogu odgađati naplatu novoutvrđene porezne vrijednosti, čak i kad rješenja postanu pravomoćna. Tako je u tom periodu na osnovi novoutvrđene vrijednosti dohotka naplaćeno 118,897 milijuna kuna poreza, ali dio se, napominju iz Porezne uprave, odnosi na porezna rješenja iz ranijih razdoblja. Naplaćeni iznos na osnovi rješenja izdanih u tom razdoblju je oko 30,7 milijuna kuna, a za ono što nisu mogli naplatiti, poreznici su poduzeli »mjere prisilne naplate i ovrhe na imovini u vlasništvu poreznih dužnika između ostalog i uspostavom založnih prava«.

Dugotrajni postupci

Uz to, iz Porezne uprave napominju da u odgovore koje su nam poslali nisu uključeni podaci koje po pitanju nesrazmjera vodi Samostalni sektor za financijske istrage, popularno nazvan Porezni USKOK, za potrebe tijela kaznenog progona, te da su postupci utvrđivanja dohotka po osnovi razlike vrijednosti imovine i visine sredstava kojima je stečena dugotrajni postupci i najčešće ne završavaju u godini u kojoj su pokrenuti.

No, iz te njihove desetogodišnje prakse u kojoj su provjeravali tisuće građana, u nekim slučajevima u prvim rješenjima imali znatno veće iznose nerazmjera i nove porezne obveze, proizlazi da su u konačnici utvrdili nerazmjer u prosjeku za pedesetak građana godišnje, da su ti građani u prosjeku prikrili 1,5 milijun prihoda, na što je ukazala vrijednost njihove imovine. To znači da je u prosjeku svaki građanin kojem je država utvrdila nerazmjer imovine i prihoda, »sakrio« u imovinu više od 220 trenutno prosječnih plaća u Hrvatskoj, odnosno prihod za koji radnik s prosječnom plaćom mora raditi više od 18 godina. Uz to, svakome od onih koje je ulovila u tom izbjegavanju plaćanja poreza na prihode, Porezna je uprava razrezala 638,8 tisuća kuna novih poreznih obveza.