Svakoga dana na bolovanju je više od sedamdeset tisuća osoba

Prošle su godine hrvatski građani, prema podacima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, oborili rekord kad je riječ o danima bolovanja – bilo ih je više od dvadeset milijuna. U prosjeku je dnevno na bolovanju bilo 33 tisuće ljudi, dakle svi zaposleni u RH proveli su bar dva tjedna na bolovanju, a to su poslodavci i država platili tri milijarde kuna.

Iako su prethodne dvije godine bile pandemijske, kada su brojni građani bili u izolaciji i samoizolaciji, očekivanja su bila kako će se trend odlazaka na bolovanje smanjiti, no sudeći prema podacima koje smo dobili iz HZZO-a, ova godina mogla bi srušiti s trona 2021.

Nepravilnosti

"Od siječnja do rujna 2022. godine, na području cijele Hrvatske bilo je ukupno, na teret poslodavca i HZZO-a, 1.293.093 slučaja privremene nesposobnosti za rad (PNR), 16.468.101 dan, stopa je bila 4,2, dok je u prosjeku bilo 70.377 dnevno bolesnih. Na području Osječko-baranjske županije bilo je ukupno, u istom razdoblju, na teret poslodavca i HZZO-a, 76.204 slučajeva PNR-a, 870.674 dana, stopa je bila 3,59 dok je u prosjeku bilo 3721 dnevno bolesnih. Kao najčešće razloge korištenja opravdanog PNR-a možemo izdvojiti bolesti mišićno-koštanog sustava i vezivnog tkiva, mentalne poremećaje i poremećaje ponašanja, neoplazme, kardiovaskularne bolesti i u posljednje dvije godine bolesti povezane s COVID-19", ističu iz HZZO-a.

Zlouporaba bolovanja do sada nije bila jasno zakonski definirana. I u sudskoj praksi postoje različita shvaćanja o tome što se smatra zlouporabom bolovanja, a što ne. Izraz zlouporaba bolovanja u širem smislu obuhvaća različite nepravilnosti i probleme koji se javljaju prilikom korištenja privremene nesposobnosti za rad, kao što su propuštanje radnika da poslodavca obavijesti o bolovanju ili da dostavi liječničku potvrdu o privremenoj nesposobnosti za rad u zakonskom roku i slično. Kada je krajem listopada ministar zdravstva Vili Beroš predstavio izmjene Zakona o obveznom zakonskom osiguranju i Zakona o zdravstvenoj zaštiti, jedna od novosti bila je pojačana kontrola bolovanja i rigorozne kazne za one na lažnim bolovanjima, kao i za liječnike koji to toleriraju.

"Treba napomenuti kako HZZO ne poznaje termin ‘lažno‘ bolovanje jer sva bolovanja, tj. PNR utvrđuju izabrani doktori osiguranika, sukladno svojim stručno-medicinskim kompetencijama i sukladno svojim ovlastima, dok mjerodavni kontrolori HZZO-a, na temelju kontrola PNR-a osiguranika HZZO-a, preispituju i utvrđuju prestanak medicinskih indikacija za daljnje korištenje privremene nesposobnosti za rad po određenoj dijagnozi bolesti. Zaključno, HZZO nikada nije kažnjavao zbog nepostojećih ‘lažnih bolovanja‘, ni doktore ni osiguranike. HZZO je izricao mjere predviđene ugovorom doktorima, u pravilu uglavnom opomene kada bi se pri kontroli PNR-a utvrdile nepravilnosti u vođenju medicinske dokumentacije. Također treba istaknuti kako HZZO ne uzima vanjske suradnike za kontrolu PNR-a, kontrolu obavljaju mjerodavni kontrolori HZZO-a u ordinacijama izabranih doktora, pregledom medicinske dokumentacije i pregledom osigurane osobe u ordinaciji izabranog doktora (prostorijama HZZO-a i kući osiguranika)", dodaju iz HZZO-a.

Neplaćeni dopust

Izmjene zakona predviđaju kontrolu kako se odvijala i dosad, provjerom medicinske dokumentacije u ambulanti izabranog liječnika, ali su mogući i kućni posjeti pacijentu, a kontrolori HZZO-a moći će samostalno prekinuti bolovanje ako ocijene da ono nema zdravstvenog opravdanja. Novčanom kaznom u iznosu od 8 do 15 tisuća kuna kaznit će se onaj osiguranik za kojeg se procijeni da je svjesno prouzročio privremenu nesposobnost, ako u roku od tri dana nakon početka bolesti ne izvijesti izabranog doktora da je obolio, ako namjerno sprečava ozdravljenje ili ako za vrijeme bolovanja radi privatne poslove, primjerice u poljoprivredi.

"Trenutačno je praksa u slučaju nepoštovanja ugovornih obveza od strane ugovornih doktora, mogućnost izricanja ugovorom predviđene mjere, i to: opomene, opomene i novčane kazne, opomene uz umanjenje pripadajućeg mjesečnog iznosa sredstava, i opomena pred raskid ugovora i novčana kazna. HZZO ne izriče mjere osiguranima osobama. Mjere koje provode poslodavci nisu u našoj nadležnosti", naglašavaju iz HZZO-a.

Kako je predviđeno u izmjenama zakona, radnik će smjeti koristiti neplaćeni dopust za obiteljske potrebe u trajanju od pet radnih dana godišnje. Predviđa se da će se taj dopust koristiti za skrb o starijima, što je već dugo vremena potreba, a zbog čega se ne može otvarati bolovanje. Uvelo bi se i "light bolovanje", pa će radnici smjeti izostati s posla jednom godišnje bez posebnih opravdanja, na trošak poslodavca. Poslodavac propisuje koliko će trajati "light bolovanje", a zapadni standard je oko tjedan dana.