Sve sirovine za Viveru u Hrvatsku moramo uvoziti jer nitko ne želi prijeći na organski uzgoj

Najbolja definicija mrtvog kapitala golemih razmjera su zaboravljena i zapuštena hrvatska poljoprivredna zemljišta. Zemlja koja godinama miruje ima golem potencijal za organsku proizvodnju u kojoj su konvencionalne metode poput prskanja usjeva ili upotreba genetski modificiranog sjemena najstrože zabranjene.

Hrvatski potencijal davno je prepoznao i Stefan Hipp, suvlasnik i član Uprave Grupe Hipp, vodećeg svjetskog proizvođača dječje organske hrane. Hipp ne skriva zadovoljstvo uspjehom Vivere u čijem se pogonu u Glini proizvode kašice za cijelu grupu. Međutim, žali što za istu tvornicu mora uvoziti svu sirovinu jer domaće poljoprivrednike organska proizvodnja zbog svoje složenosti i dužih razdoblja povrata na uloženo previše ne zanima, dok aktualna, ali niti prethodne Vlade nisu razmišljale o koncesiji adekvatnih državnih zemljišta. Hrvatska poljoprivreda opterećena je usitnjenim parcelama, što je možda i najveći problem. Hippa naime ne zanima niti jedan komad zemlje manji od 500 hektara. Farma Podagi u blizini Gdanjska primjer je na koji bi se trebao ugledati svaki ozbiljniji poljoprivrednik. Na više od 2000 hektara uzgaja se pet kultura, farma je dom za oko 800 goveda i 600 ovaca, više desetaka životinjskih vrsta i oko 160 vrsta ptica. Na bogatu floru i faunu Hipp je ponosan jednako kao i na plodna polja, na kojima je urod jednak ili čak i bolji u odnosu na ona obrađena konvencionalnim metodama.

• Kakve rezultate ostvaruju i kako se razvijaju vaša poslovanja u Hrvatskoj?

- Vrlo sam zadovoljan načinom kojom se razvija poslovanje u vašoj zemlji. Kao što znate Vivera posluje na dvije lokacije – proizvodnja dječje hrane tj. gotovih mlječnih i cerealnih kašica u Glini te ured prodaje i marketinga u Zagrebu. Prodaja u Hrvatskoj napreduje iznimno dobro i tržišni smo lideri na tržištu dječje hrane. Prema zadnjim podacima, na tržištu dječjih sokova Hipp ima 48,6 posto, u segmentu dječjih kašica 60,9 posto, dojenačka mlijeka 20 posto i dječji čajevi 75 posto. Hrvatska je po tržišnim udjelima jedno od naših najjačih tržišta. Kriza je definitivno pogodila tržište dječje hrane i ono već nekoliko godina zaredom pomalo pada, no mi to nismo previše osjetili. Tvornica u Glini, pak, je jedna od najvećih Hippovih priča o uspjehu. U Glini se proizvodi cerealna i mlječna dječja hrana za cijelu Grupu Hipp. Od 2001. kada smo preuzeli Viveru promet raste iz godine u godinu. Lani je iznosio otprilike 240 milijuna kuna. Vrlo sam zadovoljan i sa 180 zaposlenika koji su motivirani i vrijedni. Zbog svega navedenog, u Glini planiramo i daljnja ulaganja jer smo već sad vrlo blizu popunjenosti kapaciteta.

• Kada bi vam se ponudila nova prilika, bi li opet uložili u Hrvatsku?

- Naravno, ne vidim niti jedan razlog zašto ne uložiti jer mi od našeg ulaska na hrvatsko tržište imamo pozitivna iskustva Pogotovo bi uložio u ovom trenutku, nakon što je Hrvatska postala članica Europske unije sa visoko motiviranom i visoko obrazovanom radnom snagom. Unatoč privremenoj krizi u koju je zemlja zapala još uvijek ima puno potencijala za ulaganja i razvoj. Hrvatska ima golem potencijal za organski uzgoj hrane. Klima je idealna, tlo je vrlo dobro, a okoliš zdrav i čist.

• Zbog čega se onda više uzgajivača ne odlučuje za organski uzgoj?

- To je zapravo najveća prepreka – poljoprivrednike je teško nagovoriti na prijelaz sa konvencionalnog na organski uzgoj. Vrlo teško im je objasniti koliki je izvozni potencijal organske hrane. Vjerujem da potražnja za takvom hranom raste i u Hrvatskoj, obzirom na golem rast tržišta organske hrane u zapadno-europskim zemljama.

• I sami ste pokušali nagovoriti nekoliko hrvatskih proizvođača da krenu u organski uzgoj?

- Prije nekoliko godina sastao sam se s poljoprivrednicima u Osijeku i pokušao im dočarati sve prednosti ogranskog uzgoja. Oni su mogli uzgajati sirovinu za našu tvornicu u Glini. Međutim do danas mi smo u Hrvatskoj pronašli samo dva malena dobavljača, dok se sva sirovina uvozi. Logično bi bilo da hrvatsku tvornicu osnovnom sirovinom pune hrvatski poljoprivredici.

Cijeli razgovor pročitajte u novom broju Lidera