Sve više diplomanata ne radi niti traži posao!

Prodavači, kuhari i konobari najtraženiji, slijede knjigovođe i skladištari.

Ako je suditi prema online oglašavanju slobodnih radnih mjesta, u prva dva mjeseca ove godine potražnja za radom je nešto slabija nego na kraju prošle godine, ali i u odnosu na prva dva mjeseca prošle godine. Vrijednosti indeksa OVI putem kojega Ekonomski institut Zagreb u suradnji s portalom Moj posao prati trenutnu potražnju za radom pokazuju za prva dva mjeseca godišnji pad od 10,9 posto. Jedan dan kraća ovogodišnja veljača samo dijelom bi mogla biti objašnjenje.

Prodavači, kuhari i konobari potvrđuju status najtraženijih zanimanja, a na toj ljestvici slijede ih knjigovođe i skladištari. Analitičari EIZ-a primjećuju i da se u odnosu na lanjsku veljaču značajnije povećao udio oglasa u kojima se tražila visoka kvalifikacija – s nešto više od 21 na gotovo 25 posto.

No, kad je riječ o visoko obrazovanim osobama, među raznim strukturnim podacima Ankete o radnoj snazi DZS-a u vezi s fakultetski obrazovanim osobama nude se i drukčija zapažanja. U strukturi neaktivnih – osoba koje niti se školuju niti rade – udjel onih iz skupine sa završenim stručnim i sveučilišnim studijima, magisterijima i sl., u višegodišnjim usporedbama pokazuje – trend rasta.

Niža anketna nezaposlenost
Potkraj prošle godine stopa anketne nezaposlenosti bila je na 5,1 posto, tj. jedan bod niže nego usporedivom razdoblju 2023.
Prema posljednjoj detaljnoj slici, za treći lanjski kvartal, udjel neaktivnih iz te obrazovne skupine iznosio je 13,5 posto, dok je tri godine prije bio na 12,8, a prije 10-15 godina mjerio se jednoznamenkastim postocima.

Mogući razlozi

Što to govori? Neki ekonomski analitičari reći će da, za početak, možda i vremensku seriju rezultata DZS-ove Ankete treba uzeti s nešto rezerve, ali jedna od asocijacija koja se nameće mogla bi biti na tragu mota da je “bolje je rentati nego rintati”. U Hrvatskoj je danas, na primjer, blizu120 tisuća OIB-a u registrima obveznika dohotka od imovine s osnove iznajmljivanja i organiziranja smještaja u turizmu i taj broj već duže vrijeme je u uzlaznom trendu. Naravno, veoma je teško reći za koliki bi dio statističkog udjela neaktivnosti fakultetski obrazovanih osoba to možda moglo biti obrazloženje.

Hrvoje Stojić, glavni ekon

omist Hrvatske udruge poslodavaca, ne želi se upuštati u te spekulacije. Ne isključuje da bi i to moglo biti jedan od razloga, ali ističe kako bi povećanje udjela VŠS i VSS u strukturi neaktivnih osoba u Hrvatskoj moglo biti i pokazatelj neadekvatnosti (visoko)obrazovnog sustava, kao i slabosti vezanih uz evidencije. Neki ljudi, primjerice, počnu raditi poslove sa srednjom stručnom spremom, a u međuvremenu se promjene ne ažuriraju na odgovarajući način.

Žene aktivnije

Ostaje primijetiti da je kod muškaraca s diplomama udjel u neaktivnosti veći negoli kod žena – posljednji dostupni podaci DZS-a pokazuju da je on kod njih veći od 15 posto, a kod žena 12,3 posto. Usporedbe radi, tri godine ranije ti udjeli bili su na 13,5 (muškarci) odnosno na 10,8 posto (žene). Slijedom rasta broja visokoobrazovanih osoba, povećava se, doduše, i njihov udjel u strukturi zaposlenih.

Inače, prema u srijedu objavljenim podacima o aktivnom stanovništvu, u četvrtom tromjesečju prošle godine u Hrvatskoj radno sposobnog stanovništva bilo je neznatno manje od 3,3 milijuna ili 13 tisuća više nego godinu dana prije. Zaposlenih je prema Anketi 1,67 milijuna, što je u odnosu na zadnji kvartal 2023. porast za 29 tisuća odnosno za 1,8 posto.

U promatranom razdoblju broj nezaposlenih osoba iznosio je 88 tisuća, što je međugodišnji pad za 17 tisuća ili 15,8 posto. U komentaru ažuriranih podataka ističe se i da je stopa stopa zaposlenosti (za osobe dobi 15 do 64 godine) iznosila 67,8 posto ili 1,3 postotna boda više nego u istom kvartalu prethodne godine.