Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

19 Tra 2022

Sve više stranih IT tvrtki dolazi u Hrvatsku i sve više domaćih stručnjaka radi remote za strance. Što o tome kažu hrvatski poduzetnici?

Izvor: lidermedia.hr · Autor: Ksenija Puškarić  

Sve više stranih IT tvrtki dolazi u Hrvatsku i sve više domaćih stručnjaka radi remote za strance. Što o tome kažu hrvatski poduzetnici?

Jedan od najuspješnijih europskih web retailera About You otvorio je ovog tjedna vlastiti Tech Hub u Zagrebu. Svjesni su, kažu, da najbolji talenti za tvrtku nisu samo u Njemačkoj gdje je About You osnovan, već da se idealni stručnjaci nalaze diljem svijeta. Stoga su i tražili lokacije gdje se nalazi veliki broj talenata kakve traže, zbog čega su i odabrali Hrvatsku, odgovorili su iz tvrtke koja je postala nezaobilazni web shop brojnih domaćih potrošača.

Osim zagrebačkog Tech Huba About You je nedavno otvorio i hubove u Cluju u Rumunjskoj i u Pragu u Češkoj. Cilj takvih hubova jest postati središte tog e-retailera u lokalnoj tehnološkoj zajednici, a s druge strane, uloga huba bit će i da pruža svojevrsno 'društveno sidrište', kako su ga u kompaniji nazvali, za njihove zaposlenike u Hrvatskoj.

A kako poručuju, kod nas već traže različite profile stručnjaka, točnije iskusne inženjere za osiguranje kvalitete i programere softvera (Backend, Frontend, Fullstack, s PHP, Golang, NodeJS, React, VueJS ili Dart/Flutter iskustvom) na različitim razinama.

– Iako naši programeri mogu raditi na daljinu s bilo kojeg mjesta u EU-u, vrlo smo ponosni na timski duh i radnu kulturu koju smo izgradili u About you. Otvaranjem Tech Hubova želimo našim tehnološkim talentima ponuditi najbolje iz oba svijeta, mogućnosti na daljinu i kulturu rada na licu mjesta – poručili su iz kompanije te dodali da će zaposlenici koji rade u Hubu biti dijelom njihovih međunarodnih tehnoloških timova.

I nisu jedini koji su prepoznali širok bazen IT talenata u Hrvatskoj. Prije mjesec dana je njemačka softverska i konzultantska tvrtka Scheer otvorila podružnicu u Zagrebu iz kojeg planira daljnje širenje u regiji Adriatic te na jugoistočnu Europu. Scheer će tako kroz kroz vlastiti 'zagrebački' hub za ključne proizvode zapošljavati stručnjake koji će iz raditi na projektima diljem Europe iz Zagreba, a kako je ključni Scheerov partner softverska kompanija SAP i glavni djelokrug poslovanja je savjetovanje oko primjene SAP-ovih proizvoda i rješenja.

Što to znači za domaće IT kompanije?
Lani je najveći globalni online trgovac Amazon, točnije njegova tvrtka Amazon Web Services otvorila razvojni centar u Zagrebu. Jedna od najpozitivnijih vijesti u prvoj pandemijskoj godini, 2020., barem što se Hrvatske tiče, bila je najava kako Porsche u suradnji s hrvatskom IT tvrtkom Infinum u Zagrebu otvara razvojni centar imena Porsche Digital Croatia.

Kako je tada najavljeno, cilj tog centra jest u idućih nekoliko godina u različite projekte uložiti 10 milijuna eura, a osim tog cijeli je centar trebao raditi na razvoju softvera za Porscheov ekosustav što znači će zapošljavati, što već i rade, softverske inženjere, ali i stručnjake za umjetnu inteligenciju i podatkovnu znanost.

Jedan takav razvojni centar pokrenuo je te iste godine i jedan od najpoželjnijih kanadskih poslodavaca, IT tvrtka FreshBooks. FreshBooks je aplikacija za online računovodstvo namijenjena malim i srednjim poduzetnicima koja im omogućava jednostavno upravljanje financijama, bez potrebe za računovodstvenim servisom ili zapošljavanjem osobe koja će baviti isključivo time, a osim programera, zapošljavaju iskusne razvojne inženjere s višegodišnjim iskustvom tzv. seniore.

Svi oni u Hrvatsku dolaze jer vjeruju da je kod nas velik broj IT stručnjaka. No, što to znači za domaće IT kompanije?

– Samim time što velike firme otvaraju svoje razvojne centre u Hrvatskoj znači da je svjetska IT scena prepoznala koliki potencijal Hrvatska ima u tom sektoru. Naravno da će borba za djelatnicima biti veća, no ne mislimo da to znači da će svi odjednom prijeći u Microsoft, Facebook ili TripAdvisor jer ljudi u IT-ju i dalje imaju različite želje i mogućnosti.

Naime, netko tko radi za domaću IT tvrtku i dalje ima priliku raditi za svjetska imena iz različitih industrija, kao što su fintech, medtech itd. Dobro je da dolazi konkurencija jer je ona uvijek pozitivna, no velika je razlika između rada u nabrojanim kompanijama i domaćim tvrtkama tako da vjerujem da će većina odabrati ono što im odgovara – rekao je za Lider Filip Ljubić, predsjednik Uprave Q agencije koja je nedavno zbog prisutnosti na stranim tržištima otvorila i vlastiti ured u Londonu.

Prema njegovim riječima, domaće kompanije morat će se u takvom okruženju izboriti za IT stručnjake, a to će uspjeti jedino 'konkurentnim plaćama prema realnim željama i mogućnostima, kao i raznim benefitima'.

– I mi smo se u Q-u ove godine fokusirali na to kako bi naši ljudi bili što zadovoljniji. Pogodnosti koje nudimo su rezultirali i nagradom Poslodavac godine koju smo dobili dvije godine zaredom. Našim ljudima, između ostalog, nudimo subvencije za najam stana, kriptovalute, plaćeni vrtić, besplatni satovi joge, besplatnu psihoterapiju, Mental health day i brojne druge – kazao je Ljubić.

Zoran Šteković, predsjednik Uprave Shapea, kaže pak kako borba za kvalitetne stručnjakinje i stručnjake nije specifična za Hrvatsku, to je sastavni dio života svake IT kompanije, na globalnoj razini. Ono što oni u Shapeu nude, ističe, briga je o razvoju stručnjakinja i stručnjaka koji imaju priliku raditi uz seniore i to na odličnim projektima. Naravno, uvjeti moraju biti konkurentni i to je preduvjet, ali učenje i napredak koji se mogu dobiti u Shapeu, smatra, ne mogu se dobiti svugdje.

– IT svijet se ubrzano mijenja i vjerujemo da je naša prednost kao domaće IT firme i naša agilnost, kao i spoj dizajna i tehnologije na koji stavljamo veliki naglasak. Uz sve to bitno je i kakvu imate kulturu jer ljudi puno vremena provode na poslu i uz kolege, a mi se ponosimo kulturom i odnosima unutar kompanije – rekao je Šteković.

Uvoz stranih stručnjaka spor
Globalizacija tržišta rada, bilo kroz dolazak stranih tvrtki u Hrvatsku ili kroz dostupnost remote rada za bilo koju tvrtku u svijetu, snažno mijenja tržište rada u Hrvatskoj već neko vrijeme, pogotovo IT sektor, istaknuo je Mihael Sedmak, predsjednik Uprave Agecy04. On tvrdi da je pristup tvrtke koju vodi tom izazovu jednostavan.

Kao tvrtka trude se na tržištu istaknuti svoje prednosti, a to je fokus na zadovoljstvo ljudi koji rade tvrtki. Ako su zaposlenici zadovoljni primanjima te im je omogućen rad na zaista zanimljivim i kompleksnim projektima tada, Sedmak duboko vjeruje, Agency04 jest poželjan poslodavac.

– Kod nas radi puno iskusnih ljudi od kojih se može puno naučiti, što je zanimljiv benefit juniorima i midovima. Unutar tvrtke redovno organiziramo interna dijeljenja znanja, te uz Team Lead karijerni put, naši iskusni inženjeri mogu odabrati biti širitelji znanja - Principali. Dakako, trudimo se našim zaposlenicima omogućiti i stvarne pogodnosti - više dana godišnjeg kojeg zaista mogu iskoristiti, pogodnosti iz zdravstvene i well-being sfere, benefiti za roditelje, ali i kvalitetan tim i voditelja s kojim osoba radi. Ako je i stručna i ljudska komponenta odnosa s neposrednim voditeljem kvalitetna, tada ljudi rado ostaju u tvrtki – naglasio je Sedmak.

Davor Runje, predsjednik Odbora CISEx-a, udruge nezavisnih izvoznika softvera, pak napominje kako u okolnostima u kojima se IT industrija nalazi, obzirom na sve veću konkurenciju na tržištu, ali i u pogledu remota, industrija sama po sebi radi što može.

– Na žalost domaće zakonodavstvo i porezni režim za visoko-tehnološke radnike nisu konkurentni u kontekstu EU. Jedan problem su vrlo visoki porezi na plaće. Taj problem je parcijalno riješen paušalnim obrtima, ali opet na štetu domaće industrije koja plaća veće poreze nego inozemna konkurencija koja zapošljava domaće stručnjake kroz ovaj porezno vrlo atraktivan model. Drugi skup problema je vezan uz nerazvijeno zakonodavstvo koje ne omogućava jednostavno i porezno neopterećeno izdavanje udjela u tvrtkama/startupovima. Treba uzeti u obzir da je u domaći IT u zadnje dvije godine došlo više od milijarde dolara investicija i da su udjeli u takvim kompanijama glavna motivacija najtraženijih stručnjaka kod odabira poslodavca – rekao je Runje i dodao i to da je k tome svemu uvoz stranih stručnjaka izvan EU spor i nekonkurentan.

Šteta, jer je, zaključuje, npr. Poljska kroz svoj Poland Business Harbor izdala do sada 13 tisuća viza za strane radnike, koji privučeni jednostavnim procesom i niskim porezima masovno dolaze iz zemalja kao što su to Ukrajina i Bjelorusija.


Komentari članka

Vezani članci

HZZ: U Hrvatskoj više neće biti problem naći posao, nego radnika

23.10.2026.

HRVATSKA bi u idućih deset godina mogla imati manjak od oko 327.000 radnika ako se ne promijene postojeće politike, upozorava Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD). Na tu se procjenu poziva Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) u strategiji p

Daytona postala 3. hrvatski jednorog uz investiciju od 60 milijuna dolara

22.10.2026.

Rundu ponovno predvodi FirstMark, koji je u veljači vodio i seriju A od 24 milijuna dolara, a čak 50-ak milijuna došlo je od postojećih investitora. Ukupno je Daytona dosad prikupila oko 91 milijun dolara. Uz tu procijenjenu vrijednost, tvrtka je postala

Dujmović: Širimo se na tržišta s kojih se globalni igrači povlače

22.10.2026.

Trebat ćemo juniore koji znaju upotrebljavati AI. On vrlo lako demistificira procese, ali bez kreativaca nema daljnjeg razvoja

AI im napisao savršeno rješenje za posao, ali ga nisu znali objasniti

16.10.2026.

Direktor hrvatske tehnološke tvrtke otkrio je kako izgleda zapošljavanje u doba umjetne inteligencije i zašto traži ljude koji razmišljaju

Pada broj nezaposlenih, HZZ objavio u kojim djelatnostima se zapošljava najviše ljudi

14.10.2026.

Krajem rujna ove godine u Hrvatskome zavodu za zapošljavanje (HZZ) bilo je evidentirano 62.595 nezaposlenih osoba, što je za 11.964 osobe ili 16 posto manje nego u rujnu lani, pokazuju HZZ-ovi podaci objavljeni u ponedjeljak.

Tag cloud

  1. 2926 članka imaju tag turizam
  2. 2749 članka imaju tag hrvatska
  3. 1540 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1841 članka imaju tag svijet
  5. 1412 članka imaju tag ict
  6. 1597 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2021 članka imaju tag financije
  8. 545 članka imaju tag krediti
  9. 1667 članka imaju tag izvoz
  10. 1332 članka imaju tag trgovina
  11. 1383 članka imaju tag industrija
  12. 1273 članka imaju tag investicije
  13. 1091 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1104 članka imaju tag menadžment
  15. 717 članka imaju tag tehnologija
  16. 1192 članka imaju tag EU
  17. 881 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 703 članka imaju tag opg
  19. 464 članka imaju tag BDP
  20. 554 članka imaju tag porezi
  21. 387 članka imaju tag kompanije
  22. 802 članka imaju tag maloprodaja
  23. 568 članka imaju tag poticaji
  24. 533 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 715 članka imaju tag marketing
  26. 415 članka imaju tag potpore
  27. 385 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  28. 466 članka imaju tag start up
  29. 430 članka imaju tag vlada
  30. 458 članka imaju tag koronavirus
  31. 518 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 497 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 536 članka imaju tag obrazovanje
  35. 442 članka imaju tag osijek
  36. 500 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 519 članka imaju tag dzs
  38. 459 članka imaju tag energetika
  39. 420 članka imaju tag hnb
  40. 349 članka imaju tag hgk