Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

02 Stu 2021

Svi se bave rebalansom, a mi smo provjerili tko su najveći dobitnici i gubitnici proračuna za iduću godinu. Ima iznenađenja

Izvor: www.tportal.hr · Autor: Zoran Korda  

Svi se bave rebalansom, a mi smo provjerili tko su najveći dobitnici i gubitnici proračuna za iduću godinu. Ima iznenađenja

Vlada je na današnjoj sjednici prihvatila prijedlog državnog proračuna za 2022. godinu i projekcije za 2023. i 2024. godinu. Provjerili smo koji će državni resori najviše profitirati, a koji izgubiti u narednoj proračunskoj godini

Proračun za 2022. godinu baziran je na projekcijama napravljenim u smjernicama ekonomske i fiskalne politike prema kojima se u ovoj godini očekuje rast BDP-a za devet posto, a u idućoj godini za 4,4 posto.

Po sastavnicama BDP-a, iduće godine Vlada projicira rast osobne potrošnje od 3,2 posto, državne potrošnje za 2,1 posto, bruto investicija u fiksni kapital za 12,1 posto te rast izvoza roba i usluga za 10,7 posto. Istodobno, po istoj stopi očekuje rast uvoza roba i usluga.

Uzimajući u obzir navedeno, u 2022. godini ukupni prihodi državnog proračuna projicirani su u iznosu od 164,5 milijardi kuna, što je za 7,1 posto više u odnosu na novi plan proračuna za 2021. godinu. U 2023. ukupni prihodi državnog proračuna porast će za 1,9 posto te će iznositi 167,7 milijardi kuna. U 2024. proračunski prihodi trebali bi ostati na istoj razini kao i 2023. godine.

Ukupni rashodi u 2022. iznosit će 173,8 milijardi kuna ili 0,2 posto više nego ove godine. Proračunski deficit opće države prema metodologiji ESA 2010 iduće godine trebao bi biti smanjen na 9,3 milijarde kuna (2,1 posto BDP-a), nakon ovogodišnjih 19,7 milijardi kuna, odnosno 4,7 posto. U naredne dvije godine planira se uravnoteženje proračunskih prihoda i rashoda.

Najveće povećanje rashoda koji se financiraju iz izvora koji utječu na rezultat proračuna opće države u idućoj godini u odnosu na ovogodišnji rebalans iznosi 1,08 milijardi kuna, i to za rashode vezane uz potres. Slijede rashodi za sustav socijalne skrbi s povećanjem od 836 milijuna kuna, što, kako je objasnio ministar Marić, uključuje Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, Ministarstvo hrvatskih branitelja, Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje, Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine.

Planirani rashodi za mirovine i mirovinski sustav rastu za 744 milijuna kuna, na 44,4 milijarde kuna. Značajnije se povećavaju i kamate za obveznice i kredite (+526 milijuna kuna), doprinos RH proračunu Europske unije (+454 milijuna kuna), rashodi za zaposlene (+350 milijuna kuna), sufinanciranje projekata EU-a (+235 milijuna kuna) te uvećanje plaća za prekovremeni rad u zdravstvu (+245 milijuna kuna).

Promatrano po glavnim proračunskim korisnicima, najveći dobitnici u relativnim pokazateljima su Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine i Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje. Zbog planiranih povećanih rashoda za obnovu od potresa Ministarstvu je proračun više nego udvostručen (s 1,3 na 2,8 milijardi kuna), a Središnjem uredu je uvećan za 2,6 puta (s 300 na 790 milijuna kuna).

U apsolutnim brojevima najveći dobitnik je Ministarstvo znanosti i obrazovanja, čiji proračun raste za 2,9 milijardi kuna ili 14,3 posto. Istaknuti dobitnici su i Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture (+1,8 milijardi kuna), Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja (+1,5 milijardi kuna), Ministarstvo financija (+861 milijun kuna), Ministarstvo poljoprivrede (+552 milijuna kuna) te Ministarstvo kulture i medija (+475 milijuna kuna).

Osjetno je povećan budžet Vlade i Hrvatskog sabora, što je najvećim dijelom povezano s predstojećim troškovima obnove zgrada. Kabinet Andreja Plenkovića će na raspolaganju imati 200 milijuna kuna više nego ove godine, što je rast od čak 36,5 posto. Rashodi Hrvatskog sabora pak više su nego udvostručeni s ovogodišnjih 144,5 milijuna kuna na planiranih 297 milijuna kuna.

Za šest ministarstava predviđeno je rezanje proračunskih rashoda. Najveće smanjenje odnosi se na Ministarstvo zdravstva, čiji bi se rashodi trebali smanjiti za 6,4 milijarde kuna.


Komentari članka

Vezani članci

Miodrag Šajatović: Plaće su u Hrvatskoj baš takve kakve smo i zaslužili

23.01.2023.

Veće plaće imaju zemlje koje imaju veći BDP po stanovniku. Najnovija Eurostatova metodologija pokazala je da je prosječna godišnja bruto plaća u Sloveniji 28.765 eura, a u Hrvatskoj 16.169 eura. Dakle, slovenske su plaće 78 posto više od hrvatskih. Ali i

Freelanceri i svi koji uz plaću primaju druge uplate više ne trebaju žiro račun. Još kratko se može zatvoriti bez naknade

20.01.2023.

Od Nove godine freelanceri, iznajmljivači i svi zaposleni koji koji uz plaću zarađuju i honorare ne moraju više imati žiro-račun za zaprimanje uplata - dovoljan je tekući. Točnije, mogu birati na koji će im račun sjesti uplata.

Hrvatska je jedan od svjetskih ekonomskih pobjednika u 2022. 2023. će biti izazovna

03.01.2023.

Više nije druga najsiromašnija država EU Hrvatska se klasificira kao zemlja visokog srednjeg dohotka i s obzirom na poziciju u svjetskim okvirima, pokušava sustići razvijene zemlje te se što više udaljiti od zemalja s niskim i srednjim dohotkom. Pravilo j

Musk, Bezos i Zuckerberg lani izgubili 400 milijardi dolara

03.01.2023.

Unatoč padu tržišne vrijednosti, tehnologija ostaje dominantna industrijska grana. Među najvećim svjetskim tvrtkama 20 je tehnoloških, s ukupnom tržišnom vrijednošću od 9,2 bilijuna dolara

Turistički sektor ponovno je pogurao gospodarstvo

02.01.2023.

Očito je turizam ponovno pogurao gospodarstvo, a to se vidi i prema podacima iz sredine prosinca prema kojima je do tada u Hrvatskoj dostignuto 96 posto noćenja iz 2019. godine. Turizmu, ali i drugim gospodarskim granama, sigurno na ruku ide i ulazak Hrva

Tag cloud

  1. 2428 članka imaju tag turizam
  2. 2293 članka imaju tag hrvatska
  3. 1399 članka imaju tag svijet
  4. 1500 članka imaju tag izvoz
  5. 1748 članka imaju tag financije
  6. 1083 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  7. 1171 članka imaju tag trgovina
  8. 1200 članka imaju tag ict
  9. 1305 članka imaju tag poljoprivreda
  10. 1028 članka imaju tag investicije
  11. 967 članka imaju tag zapošljavanje
  12. 1069 članka imaju tag industrija
  13. 793 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 1090 članka imaju tag EU
  15. 891 članka imaju tag menadžment
  16. 458 članka imaju tag koronavirus
  17. 498 članka imaju tag poticaji
  18. 696 članka imaju tag maloprodaja
  19. 505 članka imaju tag opg
  20. 958 članka imaju tag kriza
  21. 643 članka imaju tag marketing
  22. 353 članka imaju tag potpore
  23. 475 članka imaju tag eu fondovi
  24. 567 članka imaju tag tehnologija
  25. 436 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 524 članka imaju tag krediti
  27. 458 članka imaju tag prehrambena industrija
  28. 484 članka imaju tag obrazovanje
  29. 445 članka imaju tag porezi
  30. 428 članka imaju tag gospodarstvo
  31. 377 članka imaju tag osijek
  32. 406 članka imaju tag energetika
  33. 455 članka imaju tag dzs
  34. 367 članka imaju tag start up
  35. 400 članka imaju tag hnb
  36. 330 članka imaju tag hgk
  37. 432 članka imaju tag BDP
  38. 406 članka imaju tag vlada
  39. 440 članka imaju tag banke
  40. 336 članka imaju tag agrokor