Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

09 Ruj 2022

Tedeschi: Ulazak u eurozonu tijekom krize svih kriza predstavlja civilizacijski uspjeh

Izvor: lidermedia.hr · Autor: Anamarija Mujanović  

Tedeschi: Ulazak u eurozonu tijekom krize svih kriza predstavlja civilizacijski uspjeh

Hrvatska 1. siječnja ulazi u eurozonu, pa iako mnogi smatraju da je to bolje za trenutne, ali i buduće poduzetnike, zapravo iznad svačije glave stoje pitanja što čeka naše poduzetnike i poduzetništvo te u kojoj će to mjeri utjecati na konkurentnost na tržištu.

Odgovore na sva pitanja koja muče hrvatske poduzetnike pokušali su dati predsjednik Uprave Atlantic Grupe Emil Tedeschi, čelni ljudi tvrtke Bomark Pak Stiven Toš i Miljenko Borščak, predsjednik Uprave u EY–u Hrvatska Berislav Horvat te član Uprave Erste banke Krešimir Barić.

Sugovornici panela imali su samo pozitivne ocjene za ulazak u eurozonu. Tvrde da činjenica da ćemo imati jednaku valutu kao i ostatak Europske unije za hrvatske poduzetnike znači i da nas strane kompanije mogu gledati kao punopravnu članicu Europske unije s istim pravima i mogućnostima, ali i pravilima.

Moramo se prilagoditi pravilima
– Ulazak u eurozonu će nama koristiti svakako jer mi smo izvozna kompanija, većinu naših prihoda mi ostvarujemo na europskom tržištu. To je povlastica imati istu valutu s Njemačkom i s nekim drugim velikim zemljama i narodima – rekao je Borščak te je dodao i da je to velika sreća i zadovoljstvo brojnih ljudi koji su Hrvatsku doveli u poziciju da može biti član eurozone.

Borščak je komentirao i činjenicu da se mnogi građani bune protiv uvođenja eura rekavši da bi mnogi htjeli slobodu i ne bi htjeli poštovati pravila te je naglasio da je najveća sloboda zapravo u džungli gdje 'možeš raditi što god hoćeš jedino nemaš baš šanse dugo preživjeti'.

– Europa postavlja pravila, ona naravno ne odgovaraju uvijek svima. Mi se moramo prilagoditi tim pravilima jer ako pravila poštuju Nijemci, zašto ih ne bismo poštivali i mi? – govorio je Borščak.

Da prelazak na euro nije jednostavan proces potvrdio je član Uprave Erste banke Krešimir Barić rekavši da se banke već više od godinu dana pripremaju na ovaj veliki povijesni korak.

– Važno je napomenuti ulogu banaka u cijelom tom sustavu. Prvo se trebaju prilagoditi interni sustavi, kompletna infrastruktura koju banka ima unutar organizacije kako bi bila spremna. Jedan od primjera sada zadnjih je da su sve banke pripremile i omogućile dvojno iskazivanje cijena na svim svojim kanalima – rekao je Barić, a kao još jedan korak u cijelom tom sustavu je naglasio i pravovremenu opskrbu novca ne samo za vlastite potrebe nego i za poduzetnike.

Bolji uvjeti kreditiranja
Barić je rekao i da će dosta kompleksan biti i postupak pripreme sitnog novca, odnosno kovanica, upravo zbog količine kovanica kojih ima puno više nego sada, a osim što to već sada mora biti osigurano do siječnja banke moraju imati dovoljno novca i u kunama no član Uprave Erste banke vjeruje da će to sve biti u redu. Dotaknuo se i trenutne inflacije, a kako tvrdi, upravo ulazak u eurozonu eliminira taj valutni rizik.

– Kada pogledate države Europske unije koje nisu u eurozoni, njihove stope inflacije su dosta više od prosjeka europske inflacije i od prosjeka Hrvatske – izjavio je objašnjavajući da misli na države kao što su Češka i Mađarska.

– Eurozona bi trebala pomoći i za povoljnije uvjete kreditiranja. Danas je to jako izazovno govoriti zato što je cijena novca porasla – govori Barić dodajući da kreatori monetarnih politika pokušavaju obuzdati tu inflaciju i naglašavajući da će cijena novca i dalje rasti no da će Hrvatska, u odnosu na ono gdje je danas, u svakom slučaju biti u povoljnijoj inflaciji i kod zaduživanja i po pitanju kamatnih stopa.

– Kako će izgledati kamatne stope ovisi o tome kakva će biti monetarna politika – potvrdio je Barić rekavši da sve ovisi o trenutnom i budućem stanju po pitanju rata u Ukrajini.

Nejednak utjecaj inflacije
Ulazak u eurozonu komentirao je i predsjednik Uprave Atlantik Grupe Emil Tedeschi.

– To što smo u vremenu krize svih kriza podigli kreditni rejting i ulazimo u eurozonu, a ući ćemo i u Schengen, upravo je civilizacijski uspjeh. To dodatno dobiva na značaju u krizi svih kriza u kojoj se trenutno nalazimo, ali istina je da ono što te ne uništi, to te ojača – rekao je Tedeschi naglasivši da će jedna od posljedica krize biti i nejednaki uvjeti za poduzetnike jer osim što se vladajući susreću s problemima za koje nisu ni planirali, nisu svi jednako pogođeni inflacijom pa ne gledaju ni na donesene mjere pomoći jednako.

Otvorene prijave za najboljeg poduzetnika
Ovaj panel osim što je bio rasprava o trenutnoj situaciji u hrvatskom gospodarstvu je bio i otvorenje prijava za osmo nacionalno izdanje programa EY Poduzetnik godine 2022 koji slavi najbolje hrvatske poduzetničke priče, a tko će to biti ove godine odlučuju upravo Emil Tedeschi, Nenad Bakić, Saša Cvetojević, Alan Sumina, Đuro Horvat, Marko Pipunić, Mate Rimac, Silvio Kutić, Hrvoje Josip Balen te prošlogodišnji pobjednik Miljenko Borščak.

– Ovim programom sustavno gradimo bolje poslovno okruženje te smo dokazali kako imamo nevjerojatno puno dobrih poduzetničkih priča. Važno je stvoriti pozitivnu klimu i popularizirali ulogu poduzetnika u društvu kako bismo mlade uvjerili da se kod nas može uspjeti – istaknuo je prilikom otvaranja prijava Horvat, naglasivši da svatko tko želi može prijaviti poduzetnika za ovu nagradu do kraja studenog.

– Nije slučajno da je ovo nagrada u kojoj poduzetnici biraju poduzetnike. Ovo nije sudar taština i borba ega, svi sudjelujemo kroz kvalitetan razgovor i izazovna sučeljavanja mišljenja. Svake smo godine iznenađeni kad vidimo koliko uspješnih poduzetničkih projekata i realizacija zapravo imamo u Hrvatskoj. U posljednjih sedam godina kroz ovaj izbor pokazujemo kako se stvara jedna poduzetna, transparenta i poduzetnička Hrvatska – pozdravio je otvaranje prijava Emil Tedeschi.


Komentari članka

Vezani članci

Hrvatska ispala iz 50 najboljih startup ekosustava svijeta

28.10.2026.

Globalna ljestvica StartupBlinka pokazuje da Hrvatska treću godinu zaredom pada u poretku

Hrvatskoj prijeti val zatvaranja pogona za proizvodnju autodijelova?

26.10.2026.

Pala je još jedna hrvatska žrtva krize u europskoj autoindustriji. Austrijska kompanija Wollsdorf Komponenten odlučila je likvidirati svoju hrvatsku podružnicu Wollsdorf Components i ugasiti proizvodnju kožnatih dijelova za automobile u tvornici u Jalžabe

Porezna uprava: Kroz MIKROeRAČUN - besplatno izdavanje eRačuna

25.10.2026.

Porezna uprava objavila je u srijedu da je posredstvom aplikacije MIKROeRAČUN korisnicima omogućeno besplatno izdavanje eRačuna, čime im se omogućuje pravodobna priprema za zakonsku obvezu izdavanja eRačuna koja počinje 1. siječnja 2027. godine.

Daytona postala 3. hrvatski jednorog uz investiciju od 60 milijuna dolara

22.10.2026.

Rundu ponovno predvodi FirstMark, koji je u veljači vodio i seriju A od 24 milijuna dolara, a čak 50-ak milijuna došlo je od postojećih investitora. Ukupno je Daytona dosad prikupila oko 91 milijun dolara. Uz tu procijenjenu vrijednost, tvrtka je postala

Cijene nekretnina i dalje rastu, ali priuštivost pada

16.10.2026.

Cijene nekretnina u Hrvatskoj i dalje rastu, prosječna cijena kvadrata viša je od 3000 eura, potražnja ostaje snažna, a priuštivost stanovanja slabi dok je ključno rješenje povećanje ponude stanova. To pokazuje novo izdanje Nekretninskog pulsa, koje su pr

Tag cloud

  1. 2926 članka imaju tag turizam
  2. 2749 članka imaju tag hrvatska
  3. 1540 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1841 članka imaju tag svijet
  5. 1412 članka imaju tag ict
  6. 1597 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2021 članka imaju tag financije
  8. 545 članka imaju tag krediti
  9. 1667 članka imaju tag izvoz
  10. 1332 članka imaju tag trgovina
  11. 1383 članka imaju tag industrija
  12. 1273 članka imaju tag investicije
  13. 1091 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1104 članka imaju tag menadžment
  15. 717 članka imaju tag tehnologija
  16. 1192 članka imaju tag EU
  17. 881 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 703 članka imaju tag opg
  19. 464 članka imaju tag BDP
  20. 554 članka imaju tag porezi
  21. 387 članka imaju tag kompanije
  22. 802 članka imaju tag maloprodaja
  23. 568 članka imaju tag poticaji
  24. 533 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 715 članka imaju tag marketing
  26. 415 članka imaju tag potpore
  27. 385 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  28. 466 članka imaju tag start up
  29. 430 članka imaju tag vlada
  30. 458 članka imaju tag koronavirus
  31. 518 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 497 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 536 članka imaju tag obrazovanje
  35. 442 članka imaju tag osijek
  36. 500 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 519 članka imaju tag dzs
  38. 459 članka imaju tag energetika
  39. 420 članka imaju tag hnb
  40. 349 članka imaju tag hgk