Tko je pretvorio apartmane u mali hotel požalio je, to je omča oko vrata

Država ‘zaboravila’ regulativu koja bi potaknula otvaranje malih hotela i spriječila nelojalnu konkurenciju.

Sukladno Strategiji turizma, do 2020. godine Hrvatska je trebala dobiti još bar 200-tinjak malih obiteljskih hotela, a dobar dio trebao je niknuti kao nadogradnja apartmanskog smještaja, što bi pak povećalo zaposlenost, turistički prihod, omogućilo gospodarski rast destinacije i dulju sezonu. Broj apartmana istodobno je trebao stagnirati ili se smanjivati na račun otvaranja malih hotela.

Tri godine nakon donošenja Strategije vidimo da se događa obrnut proces, apartmani rastu, a broj malih hotela stagnira ili se smanjuje, jer se dio čak pretvara u pansione i apartmane, upozoravaju mali hotelijeri koji će i ovu godinu jedva preživjeti, unatoč nikad boljoj popunjenosti. Ističu da je propust napravila država, jer nije provela gotovo nijednu mjeru poticanja malog hotelijerstva koju je zacrtala Strategijom, ostavivši male hotele da se bore s nelojalnom konkurencijom.

Nužna liberalizacija

Zato danas, od tristotinjak malih obiteljskih hotela, na tržištu ima velik broj onih koji su promijenili vlasnika, čekaju kupca koji ne dolazi ili pretvaraju mali hotel u pansion. Nitko ne pomišlja pretvarati apartmane u male hotele, jer se to nikom ne isplati, a najsnažnija motivacija za nastavak biznisa je obiteljska tradicija i ljubav, suglasni su svi vlasnici s kojima smo razgovarali.

Šime Klarić, predsjednik Udruge malih i obiteljskih hotela ističe kako opstanak segmenta malih i obiteljskih hotela ovisi o liberalizaciji poslovanja koje je opterećeno brojnim nametima i administracijom.

“U Hrvatskoj se znatno više isplati baviti obiteljskim smještajem, koji ne treba udovoljavati brojnim standardima koje imaju mali hoteli, znatno su niži troškovi poslovanja, manji rizik i znatno brži povrat investicije. Male i obiteljske hotele regulativa gotovo izjednačava s velikim hotelima, na čemu također treba raditi”, pojašnjava Šime Klarić. Kad je u pitanju regulativa, u Strategiji se navodi potreba izmjena Zakona o radu (jednostavni i neformalni oblici zapošljavanja, preraspodjela radnog vremena i odmora), što se još čeka.

Problem kategorizacije

Predviđeni su i fleksibilniji minimalni uvjeti te financijski poticaji, bespovratna sredstva ili oslobađanje od poreza. Dakle radi se o međuresornoj priči. Ministarstvo turizma do sad je uspjelo olabaviti kategorizaciju, pa je u novom Pravilniku o kategorizaciji hotela uvedena razlika za hotele do 50 smještajnih jedinica, koje primjerice ne moraju imati posebnog recepcionara i vratara ili poseban lift za osoblje. Mali hoteli ujedno moraju ispuniti manji broj bodova od velikih hotela. Vlasnici vodećih hrvatskih obiteljskih hotela s popunjenošću od oko 80 posto, San Rocco iz Istre i Villa Marija iz Tučepa, potvrđuju da su u ovom poslu zbog tradicije i ljubavi, a financije bolje da ne gledaju.

“Kad bi nam na prvom mjestu bila dobit, nikad se ne bi bavili ovim poslom u kojem povrata investicije gotovo da nema. Ako ga dočekamo, u tom trenutku je već vrijeme za ponovna ulaganja, što je nužno ako idemo na kvalitetu”, kaže nam Rade Šimić, vlasnik Ville Marije. Tullio Fernetich iz Brtonigle ističe kako država nije postavila okvir koji bi suzbio nelojalnu konkurenciju i uspostavio kvalitetu. “Najam kuća je najizravniji oblik turizma i njegov rast nije sporan, ako se ne iznajmljuju ćumezi, ali zato je potrebna ozbiljna kategorizacija privatnog smještaja ali i osmišljavanje korištenja prostora. Ako nam se turizam svede na širenje parcela za šatore, onda uskoro nećemo biti zanimljivi turistima,” upozorava Fernetich.