Tona mobitela za reciklažu vrijedi 15.000 dolara

U Hrvatskoj se na godinu skupi oko četiri kilograma električnog i elektroničkog otpada (EEO) po stanovniku, a u zemljama EU-a u prosjeku je oko 14 kilograma tog otpada po stanovniku, što znači da se kod nas skupi samo 30 posto opasnog EE-otpada. Kerim Mujkić, direktor tvrtke Spectra Media za prikupljanje i reciklažu EEO-a, kaže da se prema podacima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u Hrvatskoj na godinu proizvede i uveze 73.000 tona EEO uređaja, a skupi 5700 tona otpada. Dakle, 10 puta manje, kaže Mujkić.

Dodaje da se na godinu u Hrvatskoj proda više od 100.000 računala, mobitela tri do četiri puta više, a većina toga nakon tri do četiri godine postaje otpad. Još samo prije dvije godine u Hrvatskoj se zbrinjavalo samo 1,29 kilograma EEO-a po stanovniku.
»Procjenjuje se da na godinu nastane 30.000 do 45.000 tona EEO-a, odnosno 6,67 do 10,11 kilograma po stanovniku te da njegove količine rastu za oko 10 posto na godinu«, napominje Mujkić. Sustav gospodarenja otpadom je nužan u prvom redu zbog zaštite okoliša i zdravlja jer velik dio otpada, pa i onoga opasnoga kao EEO, završava u potocima i šumama iako je EEO opasan po zdravlje zbog opasnih komponenti koje sadrži kao što su živa, kadmij, krom, brom, olovo, arsen i azbest te spojevi silicija, fosfora i berilija.

Prikupljanje elektroničkog otpada može biti unosan posao jer, primjerice, tona rabljenih mobitela, odnosno njih oko 6000 komada, sadrži oko 3,5 kilograma srebra, 340 grama zlata, 140 grama paladija i 130 kilograma bakra. Stručnjaci udruženje StEP-a (Rješavanje problema elektroničkog otpada), koji podupiru agencije Ujedinjenih naroda i kompanije poput Microsofta i Nokije, izračunali su da »ukupna vrijednost te količine metala po današnjim cijenama premašuje 15.000 dolara«. Šira javnost, ističe Mujkić, nije dovoljno educirana o problematici zbrinjavanja otpada, bilo glomaznog ili EEO-a, i posljedicama takvog ponašanja. Primjerice, univerzalni broj za zbrinjavanje otpada 0800444110 zasad nije pronašao svoje mjesto na komunalnim uplatnicama. U Varaždinskoj županiji i Dubrovniku, kaže, nema organiziranih akcija odvoza glomaznog otpada kao što je to u Zagrebu i drugim gradovima, nego se odvozi po potrebi.

Mujkić ističe da su i druge zemlje imale problema u zbrinjavanju otpada. Primjerice, Sloveniji je trebalo pet godina da dosegne četiri kilograma zbrinutog otpada po stanovniku, dok Češka i Slovačka imaju šest kilograma zbrinutog otpada po stanovniku. Sav reciklirani otpad, kaže Mujkić, izvozimo u ljevaonice željeza u Austriji i Sloveniji. U Belgiji završavaju matične ploče od recikliranih mobitela. Mogu se reciklirati i baterija i plastika od mobitela, ali i perilice, pegle, televizori, računala, toneri, sušila za kosu, mikseri, bušilice... Plastika od kućišta električnih i elektroničkih aparata može se koristiti ponovo. Ne smije se spaljivati, jer se onda oslobađa plin dioksin koji zagađuje okoliš.

Najviše posla, kaže Mujkić, imaju sada sa starim televizorima čija je reciklaža ove godine povećana za 300 posto, jer ne mogu, bez adaptera, primati digitalni televizijski signal. Kapacitet prerade e-otpada je 12.000 tona u jednoj smjeni. Ipak, posao oporabe e-otpada nije jeftin. U Spectra Mediji radi 100 ljudi na tri lokacije od Zaprešića do Virovitice, koja će dobiti i novu tvornicu za reciklažu e-otpada. »Važno je da transport ne bude skuplji od sekundarne sirovine«, napominje Mujkić. U zbrinjavanje i reciklažu EEO-a, kaže Mujkić, uložili smo više od tri milijuna eura. Samo veliki stroj za reciklažu, koji na kraju trake izbacuje aluminij, stoji 1,4 milijuna eura, a stroj za reciklažu televizora 300.000 eura. Uvoznik mobitela izdvaja 2,21 kunu po kilogramu za naknadu za zbrinjavanje elektroničkog otpada. Stoga gotovo šest milijuna mobitela u Hrvatskoj, ali i drugi e-otpad nakon isteka roka ne bi smio završiti u smeću.

U pet godina prikupljeno 80.000 starih mobitela
Ekološko zbrinjavanje starih mobitela traje od 2005. godine, od kada je prikupljeno i u skladu sa standardom ISO 14001 zbrinuto 80.000 mobitela. U T-HT-u kažu da korisnici najčešće mijenjaju mobitel nakon jedne godine uporabe. Kada bi svaki od 2,86 milijuna korisnika mreže T-Mobile reciklirao samo jedan uređaj, spasili bi više od 323 tone sirovina s obzirom na to da svi dijelovi mobilnog telefona mogu biti iskorišteni za dobivanje energije ili izradu novih proizvoda. Nakon akcije zbrinjavanja starih mobitela, koja traje do kraja lipnja, u T-HT-u najavljuju sličnu akciju zbrinjavanja starih telefonskih centrala, od kojih svaka ima 25 tona.

Besplatan poziv za odvoz otpada
Mujkić kaže kako će nakon prijave na broj 0800444110, SMS-om na broj 098 444 110, na internetskoj stranici ili prijavom adrese i poštanskog broja putem elektroničke pošte, doći po EEO, te će izdati prateći list za reciklirano računalo ili toner. Naime, zakonska je obveza doći po takav otpad ako ga ima ukupno 30 kilograma, ali u praksi to može biti i »puno manje«, ističe Mujkić. Ponekad je riječ, kaže, samo o nekoliko starih mobitela, 'pagera', fluorescentnih žarulja (sadrže živu i ne smije završiti u vodi ili tlu).