Toni i Nensi Šverko, iz hobija i ljubavi prema životinjama, uzgajaju 9 istarskih magaraca

Rekla mi je da nisam normalan, prisjeća se 37-godišnji Anton Toni Šverko reakcije svoje supruge Nensi kada joj je predložio da kupe magarca. Trebalo ju je nagovarati, ali ipak ne previše. Vita, njihova najmlađa kćerka, ima atopijski dermatitis, a magareće mlijeko ublažava simptome. U ranoj dobi najčešće se radi o alergiji na hranu koju djeca uglavnom "prerastu".

Socijalizirani magarci
Prvog magarca kupili su prije tri godine u okolici Barbana. U vrijeme korone odlučili su se malo više posvetiti poljoprivredi i upustiti se i u stočarstvo. Na mini farmi u selu Prapoće, mlada šesteročlana obitelj Šverko, jedna od rijetkih koja je odlučila ostati na djedovini, danas drži devet magaraca, za sada iz hobija. Prije svega iz ljubavi prema tim životinjama.

- U našem selu nekoć je skoro svaka obitelj imala tovara. Moji su uzgajali krave i volove, ali tovare nikada, povjerio nam je Toni za kojega su poljoprivreda i stočarstvo prava relaksacija. Prodajnog predstavnika za dio Istre, veleprodaje P&J sa sjedištem u Rijeci, opušta nakon redovnog posla sjesti na traktor ili baviti se magarcima. Najbolje se osjeća u rodnom selu na Ćićariji, na 510 metara nadmorske visine, kojeg nadvisuje Oštri vrh.

Lani su ih obišli biciklisti međunarodne biciklijade Pet izvora Ćićarije u organizaciji Adrijana Ivančića iz smještaja Ivančić bike&bed Istra u selu Černehi. Koje je to bilo oduševljenje. Biciklistička ruta od oko 25 kilometara duljine, prolazi kraj ćićskih izvora, među njima i onih u Prapoću. Održivi turizam na Ćićariji svakako ima svoju budućnost jer krajnji sjever poluotoka idealno je mjesto za odmor od svake gužve i stresa, prava adresa za opuštanje i punjenje baterija.

Od devet magaraca, pet ih je trenutno u sustavu izravnih potpora za očuvanje izvornih pasmina, resornog ministarstva, konačno istarski magarac smatra se ugroženom domaćom životinjom. Procjenjuje se da ih je u Istri petstotinjak, ali je populacija stabilna. Kažu da s njima uvijek treba biti i na oprezu. No ovi u Prapoću posve su "socijalizirani".

Šverkovi obrađuju plodne njive u predjelu Podosuja na Prapojskom polju. Sade krumpir, mrkvu, krastavce, kupus…, kukuruz za dohranu magaraca. Prije dvije godine na natječaju za tip operacije 6.3.1. Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava, dobili su bespovratna sredstva, 15.000 eura za kupnju tri magarice te strojeva i priključaka. Kupili su kosu, malčer, frezu, peletirku, drobilicu... To im je dalo vjetar u leđa, a traktore su nabavili vlastitim sredstvima.