TOP 10 tehnologija pomoću kojih ćete postati tvrtka 4. industrijske revolucije

Četvrta industrijska revolucija (I4.0) zasniva se na umjetnoj inteligenciji, primjeni strojnog učenja i posebno dubokog učenja. Hrvatska poduzeća s potencijalom za 4. industrijsku revoluciju imaju veći omjer kapitala i rada, konkurentnija su na inozemnom tržištu, dvostruko više plaćaju zaposlenike i imaju značajno veći udio izvoznih prihoda od tradicionalnih industrija, navodi se u novom istraživanju pod nazivom "Procjena spremnosti hrvatskih poduzeća na uvođenje tehnologija I4.0" koje je objavila Hrvatska narodna banka, a čiji su autori Rajka Hrbić, viša stručna suradnica u Direkciji kontrolinga HNB-a i Tomislav Grebenar, savjetnik u Direkciji za financijsku stabilnost HNB-a.

Ulaganje u razvoj, navodi se u istraživanju, otvara hrvatskim I4.0 poduzećima nova tržišta, podiže razinu znanja te u dugom roku osigurava bolju profitabilnost, učinkovitost i stabilnost poslovanja od tradicionalnih poduzeća. Ovim istraživanjem procjenjuje se spremnost hrvatskih poduzeća za jačanje tehnološko-inovativnog potencijala uz analizu prednosti i ograničenja, a analizirano je više od 7000 hrvatskih poduzeća različitih djelatnosti modelom strojnog učenja. Polazište istraživanja bilo je prepoznavanje poduzeća koja potencijalno primjenjuju tehnologiju četvrte industrijske revolucije (I4.0) na temelju sličnosti njihovih pokazatelja s uzorkom nedvojbeno identificiranih poduzeća, korisnika i/ili proizvođača tehnologije I4.0.

Ekspertnom procjenom i analizom dostupnih informacija o poduzećima prepoznato je 58 poduzeća koja aktivno upotrebljavaju ili nude tehnologiju i usluge prema kriterijima za I4.0. U ovom radu pojedini elementi četvrte industrijske revolucije uzeti su prema kriterijima tvrtke Boston Consulting Group (BCG), a sastoje se od:

veliki podaci i analize
autonomni roboti
simulacije
horizontalne i vertikalne integracije sustava
industrijski internet stvari
kibersigurnost
oblak
trodimenzionalni ispis
proširena stvarnost.
Pri određivanju činjenice je li neko poduzeće I4.0 ili nije, važan je cjeloviti pristup tehnologijama kojima se služi. Neka se poduzeća koriste pojedinim od navedenih tehnologija, no to ne znači da se ona u potpunosti smatraju industrijom 4.0. Ovisno o stupnju primjene tih tehnologija možemo zaključiti je li određeno poduzeće na putu prema ostvarenju koncepta I4.0. Razlike među poduzećima mogu biti značajne, od toga da postoji potpuno automatizirano poduzeće koje primjerice robotima proizvodi robote (Japan kao sinonim za robote i robotiku) do poduzeća koja postupno prihvaćaju određene segmente nove industrijske revolucije.

Industrijsku revoluciju četvrte generacije najviše određuju sljedeće tehnologije.

Umjetna inteligencija najviše se upotrebljava za interakciju s okolinom, prepoznavanje slike (statičke ili u pokretu), ljudskog govora i stanja okoline (temperature, vlage, pozicije, brzine, smjera kretanja i sl.) te obradu prikupljenih podataka u realnom vremenu s ciljem autonomnog i iskustveno optimiranog upravljanja nekim procesom. Ne postoji općeprihvaćena definicija umjetne inteligencije. Najšira je primjena umjetne inteligencije u robotici koja se upotrebljava ponajviše u proizvodnim procesima, transportu, dizajnu, inženjeringu, financijama, informatici, dijagnostici, a sve više i u kućanstvima te industriji zabave.
“Veliki podaci” (engl. Big Data) postaju standard u podršci pri donošenju odluka u stvarnom vremenu. Podaci se prikupljaju iz više izvora, npr. proizvodne opreme i sustava te sustava upravljanja poduzećima i klijentima. Kako bi upotreba velikih podataka imala uporabni smisao, potrebno je konsolidirati i procijeniti takve podatke na inteligentan način (Sauter et al., 2015., str. 5 prema Blunck i Werthmann, 2017.).
Roboti su u međusobnoj interakciji i rade “u suradnji” s ljudima te uče od njih. Troškovi će biti niži, a mogućnosti šire nego u današnjoj proizvodnji. Robotika je jedan od temelja industrije 4.0 te roboti i ljudi sve više postaju ravnopravni u poslovnim procesima.
Simulacije se najviše upotrebljavaju da bi se fizički svijet prebacio u virtualni model u svrhu smanjenja troškova i povećanja kvalitete. One omogućuju operaterima testiranje i optimizaciju postavka strojeva za sljedeći proizvod prije fizičke proizvodnje.
Horizontalne i vertikalne integracije sustava omogućuju bolju koheziju između odjela i funkcija, jer sveobuhvatne mreže podataka razvijaju automatizirane lance vrijednosti.
Internet stvari (engl. IoT, Internet of Things) u industriji 4.0 znači da će u uređajima biti ugrađena računala u svrhu omogućavanja njihove međusobne komunikacije. Blunck i Werthmann (2017.) opisuju ga kao “ekosustav” tehnologija koje nadziru status fizičkih objekata. U isto vrijeme mjere bitne podatke i prenose takve informacije aplikacijama preko mreža. Svaka definicija interneta stvari sadržava: pametne objekte, komunikaciju stroja sa strojem (engl. machine to machine, M2M) te radiofrekvencijske tehnologije (Thrasher, 2014. prema Blunck i Werthmann, 2017.)
Kibersigurnost je nužnost koja proizlazi iz povećanja povezanosti i upotrebe standardnih komunikacijskih protokola. Podrazumijevaju se sigurne, pouzdane komunikacije te upravljanje identitetom i pristupom strojevima. Prema posljednjem dostupnom Izvješću o radu Europske investicijske banke (EIB, 2018.) istaknuta je upravo tema kibernetičke sigurnosti. U Izvješću se naglašava da su tijekom posljednjeg razdoblja kibernetički napadi ugrozili tisuće poduzeća i podatke milijarda ljudi.
Tehnologija “oblaka” omogućava povezivanje pri proizvodnji i zahtijeva veću razmjenu podataka. Performanse tehnologija u oblaku poboljšat će se u smislu vremena reakcije, a rezultat je omogućivanje više podatkovnih usluga.
Trodimenzionalni ispis sve se više upotrebljava zbog svojih konstrukcijskih prednosti za izradu prototipova i pojedinačnih komponenata ili za proizvodnju malih serija posebno prilagođenih proizvoda. Radi se o iznimnoj revoluciji kakva je prije 570 godina bio Gutenbergov tiskarski stroj. Mogućnosti su trodimenzionalnog ispisa impresivne, od upotrebe za tehnologiju NASA-e, u avioindustriji, ali i za ispis organa (npr. uha, bubrega i sl.) s pomoću pacijentovih stanica. Ekonomski je zanimljivo područje i ispis hrane.
Proširena stvarnost podržava raznovrsne usluge i omogućava informacije u stvarnom vremenu. Rezultat ove tehnologije može biti bolje donošenje odluka i/ili obavljanje postupaka.
U istraživanju je s pomoću modela dubokog učenja identificirano ukupno 141 poduzeće (uključujući i polaznih 58), što čini dva posto analiziranih subjekata s potencijalom za I4.0, 27 posto aktive i 26 posto poslovnih prihoda analiziranog uz