Tražite posao? U Njemačkoj zidari imaju plaću od 3.000 eura

Zidarski posao je danas više od miješanja morta i slaganja opeka. Zidari u Njemačkoj imaju dobre šanse na tržištu rada, a i uvjeti su solidni. Unatoč tome, dobrih kandidata za izobrazbu nema mnogo…

Dan na gradilištu počinje rano. No to 25-godišnjeg zidarskog naučnika Marlona Blandowa ne smeta. S kolegama se sastaje u pola sedam ujutro i onda svi zajedno odlaze na gradilište. Trenutačno grade veliko skladište za jednu tvrtku. Marlon već dvije godine uči za zidara. “Ja potječem iz zidarske obitelji. Moj djed je zidar, kao i moj stric. Zato je za mene bilo jasno da želim na građevinu”, priča. Napisao je samo jednu molbu za mjesto naučnika i odmah bio primljen. Izabrao je tvrtku koja radi po sistemu “ključ u ruke” zato što je smatrao da tamo najviše može naučiti, budući da ta tvrtka obavlja baš sve zidarske radove, piše DW.

“Mnogi misle da je jednostavno izgraditi zid. To sam i ja mislio. No kod mojih prvih pokušaja zidovi nisu ispali ravni”, prisjeća je Marlon. On danas poznaje već sve trikove. I zna skoro sve što je potrebno za gradnju jedne kuće. No za to je nužno i teoretsko obrazovanje, kaže Marlonov šef Lutz Hollmann. Zbog toga je prvu godinu izobrazbe Marlon uglavnom proveo u školi. Tek u drugoj i trećoj godini naučnici rade više na gradilištu.

Pri izboru naučnika za Lutza Hollmanna nisu toliko važne školske ocjene nego više pažnje pridaje pouzdanosti i timskom duhu kandidata. Za vrijeme izobrazbe zidarski naučnici dobivaju uvid i u druga područja gradnje. Oni se upoznaju i s radom keramičara, krovopokrivača, soboslikara. Na taj način vide što rade drugi timovi na gradilištu. “Nekada su zidari povremeno i sami postavljali pločice ili druge podne obloge. Danas to više nije tako. No ipak je dobro da znaju kako se to radi”, objašnjava Hollmann.

Djevojke su na gradilištima rijetkost. Od ukupno 4.000 zidarskih naučnika u Njemačkoj je godine 2012. bilo samo nekih dvadesetak djevojaka. Ali zato se na gradilištu često čuju strani jezici. Pet posto naučnika dolazi iz inozemstva. Već nekoliko godina postoji razmjena s inozemstvom, recimo pomoću programa Erasmus+, preko kojeg se organiziraju i financiraju razmjene naučnika. Njemački naučnici većinom žele u Italiju, kaže Berthold Hübers iz Saveznog instituta za strukovno obrazovanje i objašnjava: “U Italiji mogu raditi na obnovi povijesnih građevina, kojih u Njemačkoj nema toliko.”

Marlon voli svoj posao: “Volim kada navečer vidim što sam napravio.” Unatoč tome ne želi vječno ostati pomoćni zidar, nego planira položiti majstorski ispit ili studirati građevinarstvo ili arhitekturu. Jer, jednoga dana želi i sam planirati kuće i gradilišta. Lutz Hollmann nije oduševljen tom najavom. On bi Marlona vrlo rado zadržao nakon položenog ispita. Teško je naći dobre zidare. Izgledi za zapošljavanje su zato vrlo dobri, kaže Hollmann.

A i plaća nije loša. “Pomoćni zidar u njemačkoj saveznoj pokrajini Donjoj Saskoj zaradi oko 17 eura po satu, što bruto iznosi oko 3.000 eura mjesečno”, napominje Hollmann. To je predviđeno tarifnim ugovorima. Ni naučnici ne zarađuju loše. Marlon u drugoj godini izobrazbe dobije 800 eura mjesečno. Svoj izbor zanimanja nije požalio. “Ostajem vjeran građevinarstvu”, kaže, uzima zidarsku žlicu i sa smiješkom dodaje: “Tu se još mora sagraditi jedan ravni zid.”

Izvor: Deutsche Welle