TREND KOJI OSVAJA TRŽIŠTE Znači li ovo kraj šopinga na kakav smo navikli posljednjih godina?

Ako je suditi prema trendu koji se u svijetu bilježi u zadnjih nekoliko godina, ali i u Hrvatskoj, u budućnosti ćemo manje ići u velike šoping centre. Mali kvartovski dućani, koje su ne tako davno 'protjerali' supermarketi i hipermarketi, vraćaju se u naše susjedstvo.

Pedesetih godina prošlog stoljeća centralnim ulicama gradova dominirale su male specijalizirane trgovine, koje su nudile samo određeni asortiman. Sve se počelo mijenjati šezdesetih godina prošlog stoljeća pojavom supermarketa, koji su ponudili puno veći izbor artikala i niže cijene. Sve do prije dvije godine supermarketi i hipermarketi nicali su kao gljive poslije kiše, a onda su investitori opet počeli ulagati u trgovine manjih formata.

Statistike govore i da se postepeno smanjuje kvadratura supermarketa. Tako je, primjerice, veličina trgovine britanskog lanaca Sainsbury's u 2008. prosječno iznosila 2.000, a danas 1.750 metara kvadratnih, piše The Economist.

I u Americi je prisutan trend oživljavanja malih trgovina. Broj im je počeo rasti 2011. godine. Najveći svjetski trgovački lanac Walmart u ožujku ove godine otvorio je prvu svoju trgovinu s manjim brojem kvadrata, a u planu im je otvaranje novih. Na razvijanju mreže malih trgovina rade i drugi veliki svjetski igrači poput britanskog Tescoa i Carrefoura.

Zašto se vraćaju male trgovine?

Kriza je učinila svoje. U nastojanju da se smanji količina hrane koja se baca, kupci mijenjaju svoje navike i po ono što im zaista treba odlaze u manje trgovine, a sve više se naručuje i preko online trgovina. Manje se i troši. Prema istraživanju agencije Nielsen, prosječna potrošnja jednoj kupnji u četiri najveća britanska supermarketa prošle godine pala je za pet posto.

Stručnjaci nisu sasvim jasno objasnili povratak malih trgovina, jer kriza nije jedina koja je do toga dovela. Brojke pokazuju da se male trgovine ubrzano otvaraju i nakon što su SAD i Velika Britanija izašle iz recesije, te da se njihov broj ne smanjuje kako se ekonomije oporavljaju.

Vjeruje se da je ovaj trend jednim dijelom posljedica promjene životnog stila. Samci i stariji ljudi, čiji broj raste u populaciji u zapadnim zemljama, kada je u pitanju nabavka radije biraju male trgovine nego velike trgovačke centre. Sve više to rade i poslovni ljudi, jer im je uz hektičan ritam lakše odvojiti vrijeme za neku malu usputnu trgovine nego ići u neki supermarket na periferiji grada. Jedan od razloga bi mogao biti i to što sve manje ljudi mlađih od 40 godina ima vozačku dozvolu, pa su ograničeni na kupovinu u lokalnim trgovinama do kojih mogu doći pješice.

Hrvatska slijedi trendove

Slijedi li Hrvatska ovaj trend otvaranja trgovina malih formata?

Konzultant Drago Munjiza kaže da u Hrvatskoj oduvijek popularni mali kvartovski dućani, što je tipično za mediteranske zemlje, a supermarketi i hipermarketi su nešto što smo kopirali od zapada.

Tijekom kriznih godina oni u vlasništvu velikih trgovačkih kuća su opstali, a male trgovine obrtnika zbog nedostatka nabavne snage su propale.

Dakle, u Hrvatskoj je prisutan miks, ali u zadnje vrijeme, potvrđuje Munjiza, trend je da velike trgovačke kuće smanjuju trgovine velikih formata od 7.000-8.000 kvadratnih metara na upola manje kvadrature, te da sve više niču mali trgovački formati, a manje supermarketi i hipermarketi. Zadnje je što se po tom pitanju dogodilo, podsjeća, je preuzimanje 20 Dioninih trgovina od strane Spara koji je je dobio atraktivne kvadrate u Zagrebu, a ako posao bude išao dobro, zasigurno će austrijski trgovac ići i na manje formate u drugim gradovima.

Munjiza kaže da svi među top 10 trgovaca u Hrvatskoj, osim Metroa koji je cash and carry i Kauflanda, imaju male dućane. Već ranije se Konzum kroz prodajni koncept Velpro udružio s malim trgovcima, nudeći im svoju veleprodaju mrežu, a male kvartovske trgovine imaju i brojne trgovačke kuće koje posluju na regionalnoj razini poput Tomyja i Prehrane. Prema formatu u ovu kategoriju spada i Lidl, čije je poslovanje zadnjih godina vrlo uspješno, kaže Munjiza.

Mijenjaju se navike

Dolaskom krize, potrošači se i u Hrvatskoj okreću sve više kvartovskim trgovinama zbog slabije kupovne moći, ali i zbog štednje na gorivu koje neizostavan izdatak za odlazak u veće trgovačke centre na periferijama gradova. Također, mišljenja je konzultant Drago Munjiza, ni u Hrvatskoj mladi nisu skloni odlasku u šoping, a starija populacija zbog nemobilnosti osuđena na trgovine koje posluju u njihovim kvartovima.

Praktičnost ima svoju cijenu
Povratak malih trgovina iz susjedstva mogao bi kupovinu potrošačima učiniti lakšom, ali ima i svojih negativnih strana. Gledajući isključivo financijsku stranu, ovaj trend nije povoljan niti za potrošače. Jedno istraživanje koje je 2011. napravljeno u Londonu pokazalo je da kupci koji trgovinu obavljaju u kvartovskim trgovinama mjesečno troše dvije-trećine više od onih koji odlaze u velike trgovačke centre i 'love' popuste. U prilog malim trgovinama ne idu ni veći troškovi poslovanja u odnosu na one velike, što na kraju znači i veće marže.

Neke analize pokazale su da će "trend praktičnosti" - otvaranje manjih trgovina i online trgovine, istopiti profit trgovačkih kuća do čak 50 posto. Sve u svemu, čini se, praktičnost ima svoju cijenu.